Ukupno pregledanih strana (Total Page Views)

уторак, 16. април 2013.

Uvod u reciklažu maziva, Introduction in Lube Recycling



Dugo najavljivani rad – konačno stiže.
Doduše mogao se izguglati (ko je bio uporan) ali nije u tome caka.
Rad u celini možete naći na:
Izašao je u jednom mladom časopisu, šireg konteksta (znači nije uskostručan) i nije visoko rangiran, bodovno, ali sve to nije mnogo bitno.
Časopis vodi jedan moj prijatelj (ili makar poznanik, ali dugogodišnji), i čoveka veoma cenim. Bilo je tu i par kolega koji su mi pomagali, a pre svega (“ja i nemam psa”) dugo (ali zaista dugo) nisam u (čisto) naučnim vodama i bez mogućnosti eksperimenta (i pored gomila ideja) nisam ni mogao da “pucam” na vodeće stručne časopise.
Još jedan dobar tekst imate na:
makar više bila najava jako dobrog magistarskog. Ima dosta dobrih informacija ali većinu Vas (čitaoca) kao i mene više zanimaju konkretni podaci, no otom potom, možda se neki deo može i dobaviti.

Dakle delovi časopisa (uz prevod ili “prepev”).
I biće (samo)kritičnih momenata (šta je promaklo autorima i recenziji).

WASTE HIERARCHY CONCEPT IN RELATION WITH EUROPEAN AND WORLDWIDE USED LUBE OILS MANAGEMENT PRACTICES

Naslov rada. Title of the paper.
Malo “gorobatno” i komplikovano ali primereno sadržaju.
Dakle, ideja je bila uporediti teoriju i praksu sa stanovištem autora po pojedinim pitanjima (o čemu više kasnije).
The idea was to compare the theory with the practice with Authors’ view on the individual issues.
Prevod:
Hijerarhija koncepta upravljanja otpadom u odnosu sa evropskom i svetskom praksom upravljanja otpadnim uljima za podmazivanje
Uf! Ovo je bilo teže prevesti nego na engleskom napisati.

Autore (na čelu sa mojom malenkošću) ćete naći u samom tekstu pa ćemo ih ovde preskočiti.

Sažetak (izvod), abstract … jednostavno moram dati u celilni.

Abstract: Benefits of waste lube oils management are well known. They impact the environment,
the public health, and the economy. These aspects have different priorities of the same measures in
managing this kind of waste. Consequently, different strategies for solving this problem have
emerged in different parts of the world. This paper shows the data from literature management
practices in various world regions related to waste hierarchy concept. It also shows insight into the
situation in Serbia.
Keywords: waste lube oils management, stocks*, environment, economy

* it shoud stay “base stocks”, this is just error in writing (omitted word)

Izvod: Koristi od upravljanja otpadnim mazivim uljima su dobro poznati. One imaju uticaj na zaštitu okoline, zdravlje ljudi i ekonomiju.  Navedeni aspekti imaju različite prioritete za iste mere (tretmane) u upravljanju ovakvom vrstom otpada. Kao posledica, pojavile su se različite strategije za rešavanje ovog problema  u različitim delovima sveta. Ovaj rad daje podatke iz literature u vezi sa praksom upravljanja otpadom u različitim delovima sveta u odnosu na (opšti) koncept hijerarhije upravljanja istim. U njemu je dat uvid u situaciju u Srbiji.
Ključne reči: waste lube oils management, stocks*, environment, economy

* treba da stoji “base stocks”, kako je i bilo u radnoj verziji, pa je negde zagubljeno.

U uvodu se ponešto može i preskočiti ali veći do ostaje. (In Introduction part something would be omitted but almost all will be there)

1. INTRODUCTION
Two major types of lube oils are: automotive and industrial lubricants. Industrial lube oils
presents less than 30% of the collectable waste oils in EU. They are under better control,
part of them can be re-used and recycling process can be done “on site” in some cases.
Collecting of waste is much easier and with lower costs. It is a usual practices that supplier
of lube oils are the collector of waste oils at the same time [1].
Engine oils have shorter service interval (6-24 months) then gear ones (5-10 years) and the service fill is usually double. As a result more than 90% of the marketed automotive lubes are the engine oils [2, 3].
Lube oils are mixtures of base stocks (oils) and additives. Most industrial oils contain no more than 5% additives whereas most motor oils contain up to 20–25% additives. Some of industrial lubes are pure base oils without additives [4].
Base oils are produced mainly from crude oil, even when they are synthetic ones. During the use, lube oils became dirty, but only additives are worn and the base oil remains almost same as new especially in the case of industrial oils. In the case of engine oils few percents of it could be (thermally) degraded. Contaminates of the combustion of fuel are present in used oil as well as heavy metals from depleted additives and wear. Thus, used (engine) oil is a hazardous waste [5].
The key difference in processing used oil to manufacture automotive oils, industrial oil and fuels is energy and processing severity. A more severe process is needed to produce base oil for automotive use and this requires higher capital investment. Industrial oil processing is less severe.

Note: for this reason it is common practice that recycling engine oils finished as (base for) hydraulic or similar industrial lube oils.

1. UVOD
Dva glavna tipa mazivih ulja su: automobilska i industrijska (e alal mi ćufte za ovu rečenicu, jbg. ljudski je ne biti prepametan). Industrijska ulja za podmazivanje predstavljaju manje od 30% otpadnih ulja u EU, od onih koje je moguće sakupiti. Ona su pod boljom kontrolom, deo njih se može ponovo koristiti a proces reciklaže može biti u pojedinim slučajevima urađen “na licu mesta” (izvora zagađenja). Sakupljanje otpada je mnogo lakše i sa nižim troškovima. Uobičajena je praksa da snabdevač maziva bude i sakupljač otadnih maziva u isto vreme (što se utvrđuje i ugovorom) [1].
Motorna ulja imajuu kraći servisni interval (6-24 meseci) mego menjačka (5-10 godina) a servisno punjenje je obično dvostruko. Rezultat je da više od 90% ulja za transport koje se proda na tržištu budu motorna ulja [2,3].
Maziva ulja su mešavina baznih štokova (ulja) i aditiva. Većina industrijskih ulja sadrži manje od 5% aditiva dok većina (modernih) motornih ulja sadrži (i) 20–25% aditiva. Pojedina industrijsa ulja su čista bazna ulja bez aditiva [4].
Bazna ulja se proizvode uglavnom iz sirove nafte čak i kada su sintetička. Tokom korišćenja ulja postaju zaprljana ali samo se aditivi istroše dok bazna ulja ostaju gotovo ista kao i nova posebno u slučaju industrijskih ulja. U slučaju motornih ulja par procenata može biti (termički/oksidativno) degradirana.  Teški metali od istrošenih aditiva i habanja kao i ostaci sagorevanja goriva su prisutni u motornim uljima, što ih čini opasnim otpadom [5].
Glavna razlika u obradi korišćenih ulja da bi se proizvela automobilska ulja, industrijska ulja ili goriva je u energiji koju u to treba uložiti i stepenu obreade. Mnogo zahtevniji proces(i) su potrebni da bi se proizvelo bazno ulje za motorno ulje i zahteva veće kapitalne investicije. Obada (otpadnih) industrijskih ulja je manje zahtevno.

Napomena (nije u tekstu):zbog toga (gore pomenutog) je uobičajena praksa da reciklirana motorna ulja završe kao (bazna ulja za) hidraulična ili slična industrijska maziva ulja.

ENOUGH FOR INTRODUCTION.
DOSTA ZA UVOD.

To be continued …
Nastaviće se …

6 коментара:

  1. Jako mi se svidja tema.
    Vec sam cetao tekst. (ziveo google)

    Voleo bih kada bi se neko stvarno bavio reciklazom motornog ulja.
    Po istakanju poklonio bih staro ulje nekom ko stvarno reciklira, ali izgleda da prava reciklaza nije ni jednostavna a puno i kosta.

    Koliko sam shvatio originalni tekst akcenat u auto industriji je na smanjenju potrosnje ulja (manja potrosnja i duzi servisni intervali).

    "Teški metali od istrošenih aditiva i habanja kao i ostaci sagorevanja goriva su prisutni u motornim uljima, što ih čini opasnim otpadom "

    Servisi imaju kotlove za grejanje i gorionike na staro motorno ulje. Sve sto je toksicno i inzinjeri se trude da ne emituju u okolinu na kraju ipak zavrsi u atmosferi. Bacite pogled okolo kada ste u servisu. Sagoreva se sve - pa i ulje za transmisiju, ulje rashladnih kompresora cak i trafo ulje!
    Korisceno ulje se lako (i u kucnoj radionici) moze prevesti u neku vrstu dizel goriva.
    Ako vec moraju mineralne, ne dozvolimo da HC i PAO komponente zavrse kao gorivo! Mozda bi trebalo vrsiti selekciju ulja jos pri prikupljanju.

    (Slicna je prica i sa evrodizelom i sumporom, a sa druge strane ugalj, mazut, lako loz ulje... imaju strasno mnogo sumpora, i svaceg drugug.)

    Sve pohvale Stevi. Bez zakonske regulative koja regulise ovu materiju...mala korist od svega sve dok se oslanjamo na ekolosku svest pojedinaca.

    Pozdrav za sve
    CV(r)LE

    ОдговориИзбриши
  2. Poštovani Cvrle,
    Zahvaljujem.
    Iako u prva dva teksta nema previše dodatnih komentara (ali ih ima) kako se ide ka zaključku biće ih sve više pa će neke stvari biti jasnije (mada ste dobro pohvatali originalni tekst).
    Zakonska regulativa (kod nas) ČAK i postoji, ali ...
    1) Iskopirana je ona EU što ima i dobre i loše strane, u vreme donošenja moglo je malo i da se prilagodi "situaciji na terenu" da bi postala klonirana tek u naprednijim fazama priključenja EU.
    2) Prateći (podzakonski) akti kasne, skoro da je kao sa (sada već famoznim) zakonom o bezbednosti saobraćaja.
    3) Najvažnije od svega: jedno je doneti zakon a sasvim drugo je primeniti ga.
    4) Striktno ga je NEMOGUĆE primeniti pa se postavlja pitanje čemu takav zakon.
    5) Bez prave infrastrukture sve je prazna priča. Od otvaranja manjih postrojenja ima koristi ali to više liči na "tresla se gora, rodio se miš".
    RNB je još pre više od 25 godina imao naprednije postrojenje od bilo kog koga može otvoriti mala privreda sada. Problem je "nahraniti ga" (a i pitanje u kakvom je stanju sada).
    6) Short path evaporation (destilacija filma tečnosti) je jedino prihvatljivo rešenja za manja postrojenja ali samo kao dopuna ozbiljnijim postrojenjima i za manje naseljena područja (za manje količine otpadnih maziva).
    7) Prikupljanje JESTE najveći problem.
    (za par litara ali čak i par stotina (osim u teoriji, tj. po pravilniku), niko vam neće doći na vrata (iako dobija džabe) već morate to isto odneti; tu počinje igra mačke i miša, jer je transport najveći trošak u celom poslu).

    Ali o svemu ovome više u tekstovima koji slede.

    Dotle preporučujem da prelistate pravilnik:
    http://zelenainicijativa.rs/wp-content/uploads/2011/09/pravilnik_otpadna_ulja.pdf

    On je zaista O.K. dokument ali se po više pitanja (ključnih za praktičnu primenu) treba dopuniti inače ostade "mrtvo slovo na papiru" (kao što je trenutno situacija, tj. više od 2 godine od njegovog donošenja).

    Za sada je u ovoj oblasti situacija kao sa biodizelom ili kao kada bi akcize za TNG bile još povećane (i cena istog se približila benzinu, pa bi od, vrle, ekološke svesti ostalo samo "'oću ja, al' ne mogu").

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Pri ovome treba voditi računa (a autor je svestan toga) da "industrija maziva" nije homogena grupacija već i tu ima različitih interesa.
      Naravno, pre svega se misli na one najveće kompanije (TOP 10, 20 ili 25) čije GLAVNE pare potiču (pre svega) od EKSPLOATACIJE nafte (pa prodaje goriva i uz put i maziva).
      No to je duga priča ali stići ćemo i do nje.

      Избриши
  3. Daleko smo mi od svetskih trendova, mada neke dokumente imamo. Dokumenti su samo povrsno obradili temu.

    Raciklaza moze biti vrlo jednostavna. Medjutim, procena uticaja na zivotnu sredinu takvih postrojenja je obavezna, kao i jos 100 drugih dozvola. Razmisljao sam time da se bavim. Odmah bi mi se navrzle svakakve inspekcije i pitali me sta radim sa toksicnim i kancerogenim ostatkom jos u fazi projektovanja. Kao da ga ja pravim - a u stvari nista novo toksicno nisam proizveo. Ali ako sve to lepo sagori u kotlu nekog servisa, onda vec to nije problem.
    Po meni je resenje: "u sirokom luku zaobici zakon", u stvari raditi NA CRNO ili napraviti postrojenje za (bio)dizel koje bi moglo reciklirati sve - od auto guma i plastike pa do otpada zivotinjskog porekla (klanicna industrija i mrtve zivotinje) i otpadnih ulja. To vec moze da prodje. To je naravno mnogo veca investicija, ali bar sirovine ima dovoljno. A to nije za nas, obicne smrtnike. Sada, kako stvari stoje, sve ce to lepo da sagori u nekoj cementari ili ciglani kao i do sada, a ulje da zavrsi u kotlu ili mozda u vodotoku, svi toksini u vodu ili vazduh, pa zaobilazno u nas krvotok.
    To nije raciklaza.
    A gde su nepromenjene HC i PAO komponente iz prvog dela price - o kojima sam saznao iz price o "cika" Magnumu (Da, to je moj Magnum). Sada me citava prica pogadja jos vise.

    Sledece moze da se cenzurise u duhu ekologije (a mozda i ceo moj komentar):
    Ameri prave MIX 50%dizel, 50%otpadno ulje uz minimalni ili nikakav tretman i teraj u starije dizel motore.

    Pozdrav, CV(r)LE

    ОдговориИзбриши
  4. Sagorevanje u cementarama i nije tako loš postupak (u samom radu sam čak izneo da to može biti i bolje od reciklaže po svaku cenu).
    Naravno, moglo bi i u specijalnim pećima (obične nisu dovoljne i to je loše rešenje) ali je to kod nas nedefinisano pa bi imali više problema nego (čak) sa reciklažom.
    Slažem se da je HC ili PAO šteta sagoreti (skoro "večna" bazna ulja, naročito PAO, estri mogu biti i bio razgradljivi, tj. skoro svi su makar delimično).
    Pretpostavljam da bi imali problema sa inspekcijama ali ne treba odustati pre pokušaja (što je još gore od samo pokušaja).
    Oasim dobrih veza (na žalost to će još dugo biti prednost u "državi Danskoj") nemojte ni razmišljati bez kapitala od par desetina hiljada evra (čitaj, min. 100 hiljada) iako se mini "short path evaporation" instalacije mogu nabaviti i za manje (Kina, nisu za podcenjivanje, ima i Kineza i ovakvih i onakvih; nemam baš iskustva sa tom vrstom opreme).
    Ako imate bar za učešće (komercijalni kredit zaboravite ali možda ima subvencionisanih, što opet traži dodatnu vezu ali nikad se ne zna, vredi pokušati) napravite biznis plan i pokušajte.
    Veći problem od inspekcija (verovali ili ne) biće vam početak i kraj (alfa i omega): samo sakupljanje (uz minimum troškova, malo će vam njih doneti na prag) i plasman prerađenog ulja (eventualno kao gorivo, ali uz nelojalnu konkurenciju ... neprerađenog istog ...).
    Da bi ste prerađeno ulje prodali kao hidraulično morate se registrovati i za proizvodnju istog pa ... propala stvar.
    Možda da kontaktirate nekog od proizvođača maziva (manjeg) i uđete u zajednički posao? (makar to bilo gore od hodanja po minskom polju).
    Meni deluje kao teška stvar ali "sve je moguće" a sam postupak veoma plemenit (mada se od plemenitosti ne živi, a u XXI veku manje nego ikad).
    Pozdrav!

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Gorivo pre svega za grejanje.
      Iako (posebna priča koju teško da ću stići da ispričam) velike količine baznih ulja završe kao dizel gorivo (uz mešanje sa dizelom).

      Избриши