Ukupno pregledanih strana (Total Page Views)

субота, 19. јануар 2013.

Cene ulja - bez komentara, Oil Prices - No Comment


Uzeo sam samo 7 (globalno) najvećih kompanija prisutih u Srbiji ( regionu Jugoistočne Evrope).
I took only 7 (globally) largest company present in Serbia (South East Europe).


Cena sirove nafte (price of crude oil, WTI):
Sredina januara (Mid January):
2007. cca. (approx.) 53$/barrel
2013. cca. (approx.) 93$/barrel

Shell Helix Plus (HX7):
Januar 2007. 600rsd; 7,5€; 9,7$
Januar 2013. 695rsd; 6,2€; 8,3$

Mobil Super S (2000)*:
Januar 2007. 680rsd; 8,5€; 11,0$
Januar 2013. 585rsd; 5,2€; 7,0$

Castrol (GTX) Magnatec*:
Januar 2007. 850rsd; 10,6€; 13,7$
Januar 2013. 740rsd; 6,6€; 8,8$

Texaco Havoline Extra:
Januar 2007. 595rsd; 7,4€; 9,6$
Januar 2013. 675rsd; 6,0€; 8,0$

Total Quartz 7000:
Januar 2007. 545rsd; 6,8€; 8,8$
Januar 2013. 490rsd; 4,4€; 5,85$

Elf Competition STI:
Januar 2007. 480rsd; 6,00€; 7,75$
Januar 2013. 430rsd; 3,85€; 5,15$

Lukoil Luks:
Januar 2007. 230rsd; 2,9€; 3,7$
Januar 2013. 425rsd; 3,8€; 5,1$

Valvoline Dura blend:
Januar 2007. 465rsd; 5,80€; 7,50$
Januar 2013. 570rsd; 5,10€; 6,80$


Sva ulja su 10W-40, API SL/CF (osim Shell Helix HX7 koje je API SM/CF)
All oils are 10W-40, API SL/CF (except Shell Helix HX7 which is API SM/CF)

Sve cene su za maloprodaju za pakovanje od 1 lit. sa PDV-om.
Cene su zaokružene na 0,05 jedinica (ili 5-10rsd).
Otprilike su to bile (ili sad jesu) najniže cene u Srbiji.
All prices are retail trade for 1lit. packaging including VAT.
Prices are rounded to 0.05 units (or 5-10rsd).
These were (and now are) the lowest (or around) prices in Serbia.

Napomena: Razlika u ceni baznih ulja je manja nego za sirovu naftu. Ali treba imati na umu da su sada osetno veće. Cene aditiva su porasle više nego (cene) baznih ulja.
Note: The difference in the price of base oil is less than that for crude oil. But keep in mind that there are now considerably higher. Additive prices rose more than the (prices of) base oil.

* Mobil Super S & Castrol GTX Magatec were also slightly cheaper in 2007. You could found them at a lower price (approx. 5%) without any special discounts. The above prices are for the largest importers at that time.
Mobil Super S i Castrol GTX Magatec su bili i nešto jeftiniji u 2007. Mogli ste ih naći po nižoj ceni (cca. 5%) i bez posebnih popusta (akcija). Gore navedene cene su za tadašnje najveće uvoznike (njihove isporuke za maloprodaju).

недеља, 6. јануар 2013.

Motociklistička ulja u automobilu, Motorcycle Oil In the Car



Da li može? Is it possible?
DA. YES.
Da li je preporučljivo? Is it recommended?
U pojedinim slučajevima. In some cases.

Dakle, zvanično je ovo dozvoljeno, pripadnici industrije (naročito one koja proizvodi ova ulja) su naročito liberalni u ovom pogledu.
Ipak, moram naglasiti da vam za ovo (ipak) treba poseban razlog. Od ovakvog izbora retko možete imati osetnu prednost u odnosu na standardna ulja za automobile tako da NEMOJTE ovo raditi ako niste potpuno sigurni da se time nešto osetno dobija. Probaću da navedem tipične primere kada se može (i treba) makar razmotriti (i) upotreba ulja za motocikle.
TEORIJA UKRATKO
Motociklistička ulja ispunjavaju API Sx standarde ali neki od proizvođača čak ni to ne navode već samo (za namenu najrelevantnije, vidi poseban tekt o tome) JASO standarde koji podrazumevaju (u njih su ugrađeni) i API standardi. To je ono što se često naziva „API SG+“ što je omiljen termin Shell-a.
Dizel standardi, API Cx, se retko navode iako su često ispunjeni (uglavnom CF kod ulja sa SJ i SL a CD kod onih sa SG). Obično se navode (i u potpunosti su ispunjeni) kod mineralnih 4T ulja, obično viših viskoznih gradacija kao i kod specijalnih (ne baš toliko koliko se predstavlja) „V-Twin“ ulja. Najčešće se navodi CE ili CE Plus, što zapravo označava da su „više dizelaška“ nego CF (no to je duga i druga priča koju sam delimično obradio na „poljoinfo.com“) jer CE zapravo prevazilazi CF kada su u pitanju građevinske i poljoprivredne mašine (makar CF kao noviji imao prednosti kod automobila).
Ipak, dizel motori su toliko specifična vrsta za ovu primenu da ću je u ovom tekstu preskočiti uz preporuku „ne radite to kod kuće“ (samo za profesionalce).
Dakle API SG se može koristiti kod svih automobila koji ne traže više od toga, SJ za sve automobile do kraja devedesetih ... i dalje ne bi trebalo ići. Iako i motocikli imaju katalizatore te sam katalizator nije za odbacivanje izbora, mnogo je bolje i 100% je sigurno tek kod motora (automobila) bez katalizatora a svi napredniji sistemi obrade izduvnih gasova su (ne računam izuzetke koji potvrđuju pravilo a neću ohrabrivati nikog za tako nešto jer pre svega nije neophodno) eliminatorni za upotrebu motociklističkih ulja.
JASO MA, MA2? (ulja za motocikle koriste se i za menjače, zar ne?)
Povećano trenje koje ovi standardi nalažu odnose se na materijale lamele a ne sistem metal-metal, tako da u samom motoru trenje neće biti povećano. Avaj, ovo većina ljudi ne prihvata kao argument.
Ko veruje, verovaće a ko neće, ne vredi dalje ni pričati. Od (veoma malo zasnovanih) tekstova na net-u se ne može odbraniti, na žalost. Uzmite da ovo može uticati maksimalno (ako i toliko a ni toliko)  jednocifrenom % skraćenja veka motora, zbog (ne bih znao čega) ... „većeg trenja“, odnosno par hiljada km na životni vek motora. Zanemarljivo. (može se naravno desiti i obratno, teško je uopštavati ovako nešto, ali više ZDDP-a, koji doduše nije vrhunski kriterijum, može i da produži život motoru a naročito starim konstrukcijama bregaste osovine).
Da ne dužim sa teorijom, samo još napomena: NE koristite motociklistička ulja kao menjačka ulja, već isključivo kao motorna. Izuzetak mogu (ali ne moraju) biti menjači koji su predviđeni da rade sa motornim uljima (ZF-ov veliki san da to bude prailo a koji se raspršio kao mehur od sapunice i to ne iz tehničkih razloga nego ... pogađate zašto ... iz istih onih zbog kojih su bolji operacioni sistemi od Windows-a otpali).
Kraj.
GDE I KAD I ZAŠTO?
Zapravo tipičan i „standardizovan“ odgovor je: nigde, nikad i ni zbog čega.
A i nije tako.
Vožnja u visokim obrtajima. Namerno nisam ohrabrivao ovu namenu (u posebnom tekstu o tome) ali će većina motociklističkih ulja prevazići (i to osetno) svoju „sabraću“ automobilskih ulja na Truck Day događajima.
Ekstremni ljubitelji brzine koji menjaju ulje pre (makar i par dana) i posle Truck Day-a su prvi na listi onih kojima motociklistička ulja trebaju. Šta koristiti? Pa sintetička ulja, jer su ova „sintetičkija“ i otpornija na smicanje (manje polimera).
Ako se koriste na duže vreme onda treba voditi računa da motor automobila ne traže posebna odobrenja jer ih motociklistička sigurno ne ispunjavaju (znači tek za automobile iz 80-tih i 90-tih).
Sama dugotrajna forsirana vožnja autoputem nije nešto zbog čega bi se trebalo preći na motociklistička ulja ali ako se između čestih Truck Day-eva vozi uglavnom tako, onda zapravo ima smisla preći na ovu vrstu ulja. Ipak, za takvu upotrebu koristiti „sintetska“ (od III bazne grupe) ili vrhunska PS ulja (Motul, Silkolene) koja su kombinacija SHC ulja (III bazna grupa) i estarskih sintetika.
Za sam Truck Day kao i kod automobilskih ulja, treba koristiti jednu (radnu) VG više (SAE 50 umesto 40 ili 40 umesto 30) što je lako ispuniti (10/15W-50 za 5/10W-40 default ili 10W-40 za 5W-30).
Pretežno gradska vožnja je poslednji razlog za motociklistička ulja.
V-twin ulja za motocikle (po pravilu bez JASO standarda) su veoma dobra alternativa za dizel motore do sredine 80-tih (koji su zahtevali tek API CD) ili do kraja ali da nisu turbo (ili ponekad baš ako jesu ali onda su kvalitetnija PS ulja bolji izbor ali se treba dobro proceniti potreba za tim). Ova su ulja takođe jako dobra i za starije automobile ili ako imaju stariju konstrukciju, pri čemu mislim na mineralna a nisu sva (ima i sintetičkih) iako preovlađuju.
Za automobile do 1992. ili 1993. bi mineralna (ne V-Twin) ulja za motocikle (često i bez JASO standarda ali ne i uvek), naročito viskoznija (20W-50) mogla da budu izbor i bez posebnog razloga, recimo malo oštrija vožnja.
Sva mineralna motociklistička ulja (naročito bez JASO), a većih viskoznosti,  su gotovo idealan izbor i za vazdušno hlađene motore (VW vazdušnjaci, peglica, stari Porsche-i ...) ako se ova vozila koriste normalno (bez sportske vožnje, recimo Porše vozila). O ovome malo više baš na „VHS Mladenovac“.
I na kraju ali ne i po značaju:
Pitanje zaptivki teorijski može biti značajno ali je u praksi prilično slično kao i sa automobilskim uljima. Možda jedna nijansa oštrijih kriterijuma za motociklistička. Ipak, za sva vozila koja imaju PS kao default (kraj 80-tih i veći deo 90-tih) a naročito ako se za nove mašine mogla koristiti i sintetika PS motociklistička ulja su i po ovom pitanju odgovarajuća. Kod automobila sa manje radnih sati 10W-40 a onih sa više 15W-50 bi bio najadekvatniji izbor.
Za  još starije modele jedino 20W-50 PS motociklistička ili (kao što je već rečeno) pre svega mineralna.
Doduše stručnjaci Silkolene-a tvrde da je njihovo Comp 4 u 20W-50 verziji pogodno i za young timer-e pa i prava klasična vozila (ne samo motocikle već i automobile). Ovo tvrde ne samo teorijski (na osnovu poznavanja formulacije i laboratorijskih ispitivanja, gde su u prednosti u odnosu na nezavisne stručnjake) već da se to dokazalo i u praksi na većem broju vozila.
Malo opreza nije na odmet iako je ovo jako zasnovana tvrdnja. Osim toga nije prvi izbor za na primer staru VW bubu već tek za sportske modele starije od 30 godina.
Ovde treba dodati da Silkolene zapravo i nema „čisto“ mineralna ulja osim V-Twin 20W-50 i Classic serija. Njihovo Super 4 je MC (HC) ulje, čime je bolje od mineralnih ali nije mineralno (kome je to bitno) kao Motul (doduše sa JASO MA) 3000 20W-50 ili Motorex 4T Legend 20W/50 kao i niz drugih.
Da po pitanju zaptivki nisam preterao da citiram šta kaže Slikolene po tom pitanju:
„Many post-vintage machines have engines which can use a modern shear-resistant multi-grade such as Silkolene Comp 4 20W-50. When changing from a non-detergent to a detergent type oil ensure that seals are in good condition and engine internals are clean and free from excessive deposits.“
„Mnoge mašine iz prerioda posle (pravih) old timer-a (od 1950 pa nadalje) mogu koristiti moderna na smicanje otporna multigradna ulja kao što je Silkolene Comp 4 20W-50. Pri prelasku sa ulja koje nije detergentskog tipa na detergentski tip ulja proverite da su zaptivke u dobrom stanju kao i da je sam motor (iznutra) čist i bez prekomernih depozita.“
(ovo sam našao posle napisanog teksta)

Da li se isplati?
Uglavnom NE. Cena motociklističkih ulja je obično oko 50% veća od automobilskih za istu kategoriju.
Ipak, za entuzijaste (a njima je tekst i namenjen) ovo nije prepreka.
Ponavljam, za porodične ljude (i takvu vožnju) ovo nije opcija. Osim neisplativosti tu je i „resident fear“ (pritajeni strah) da li jeste ili nije te svakako ne vredi toga.
I naravno: stav autora je relativno otvoren po ovom pitanju ALI cilj teksta nije da ohrabruje ljude na ovakav postupak, pogotovu one koji o tome nisu ni razmišljali.

Podsećam na sličnu dilemu (već pomenutu na blogu): da li su ulja za teretni program pogodna i za automobile?
Za benzinske motore uglavnom NE. Eventualno ona sa nižim API Cx oznakama (maksimalno CF-4 ali uz CF i obavezno Sx). Kod ulja sa ACEA E# standardima a gde se navodi API SL ili SM to treba shvatiti tek uslovno. Dakle za posebne namene i slučajeve ali neću ih pominjati. Ako ste iz bilo kog razloga naklonjeni ovakvom izboru onda treba koristiti tzv. „multifleet“ ulja koja JESU pogodna i za benzinske motore. Inače ulja specijalizovana za teretnjake su pravljena za sasvim drugačije uslove rada i nisu sjajan izbor za benzince. Osim toga može biti problema sa zaptivkama čak i sa PS uljima pa „pamet u glavu“.
Za dizel motore – DA, ali ne uvek i ne po svaku cenu.
Mogu biti dobar izbor za „pranje motora“, očekivane teške uslove rada motora, kao povremeni izbor i slično. Ovde je „multifleet“ često vrlo dobar izbor. Opet podsećam da visoka vrednost TBN-a nije potrebna kod automobila (i kraćih intervala zamene) pogotovu kada se koristi ED, a posredno (uz detrgente) može biti agresivno i delovati na zaptivke te dovesti do curenja (ulja).
Zgodan povod za korišćenje ovih ulja kod dizel motora može biti to da ulja za teretni program mogu biti i PS za 15W-40 viskoznu gradaciju a sintetička za 10W-40 što je retko ili ne postoji kod automobilskih.

I jedan „bis“:
Motociklistička ulja imaju nešto više ZDDP-a ali to ne bi trebao biti primarni razlog korišćenja istih.
Ne zato što sam iz Evrope nego zbog niza argumenata slažem se sa Evropljanima (stručnjacima iz Evrope) koji ne potcenjuju značaj ovog aditiva (naročito kod starijih motora automobila) ali ističu da ni kod njih nije sve u ZDDP-u pa čak i kod starijih konstrukcija bregaste osovine (camshaft) kao što „Ameri“ pričaju (zapravo decidno tvrde), jednostavno – nije (potpuna) istina FULL STOP

Sto puta ponovljeno ali može u svakoj situaciji:
Kao kod novih tako i kod starih motora, novih ili starih konstrukcija, automobila ili motocikala – kvalitet i pogodnost ulja za pojedinačni slučaj NIKADA nije samo do jednog aditiva (niti se dodatkom istog ili drugog post aditiva može postići sve) ili samog baznog ulja koje se koristi nego do sintergijskog dejsvtva svega što je u ulju!!

субота, 5. јануар 2013.

Podrška kompaniji Mass, Support for Mass Company (Motul Serbia)


Na žalost, Nova 2013. nije počela kao "srećna i berićetna".
Ovom prilikom bih pružio svoju solidarnost gospodinu Isaku vlasniku Mass Comapany iz Beograda, najviše poznatoj po uvozu i distribuciji Motul ulja u Srbiji (i nekim susednim državama). Naravno Mass zastupa i druge velike brendove (NGK, Knecht ...).
Kao što su čitaoci (u Srbiji sigurno jer su objavile sve nacionalne TV stanice) mogli već da čuju i vide, došlo je do požara velikih razmera u carinskom magacinu (po izveštajima novinara nekih 50-tak tona mazivih ulja) i do velike materijalne štete po kompaniju Mass.
Sreća u nesreći je da niko nije stradao. Nadam se da nema ni povređenih makar ne ozbiljnije.
Šta reći kada su reči slabe da izraze iznenađenje i da izraze žaljenje.
Duša me boli kada gledam proznate zgrade i ovu meni prijateljsku kompaniju u kojoj sam doduše (igrom slučaja) boravio samo jedanput i odakle nosim lepa sećanja i utiske.
Ne bih dalje, više bi bilo suvišno i beskorisno.
Drž' se Isače!
Sve najbolje tebi i tvojoj porodici.
Najiskrenije želje za što bržom obnovom i nastavkom uspešnog rada.

субота, 29. децембар 2012.

Zanimljivi Link-ovi, Interesting Links


Pre par dana dobio sam mejl od jednog od redovnijih (i viđenijih) članova blog-a.

Uz izostavljanje lične korenspodencije, evo mejla:

"...
Evo gledam jedan zanimljiv sajt (ruski) gdje su testirali masu ulja pa mi ti pade na pamet.
...
Evo link pa baci pogled.

Valjda možeš i da nam malo rastumačiš."

Moram priznati da sam sa uživanjen pročitao (pa skoro sve) tekstove sa link-a.
I moram priznati da čovek "zna znanje".
Osim toga ima i uslova za rad. 
I na kraju krajeva poprilično se slažemo (o detaljima ne bih za sada, ionako su u granicama stručnog, zasnovanog, stava; nešto kao "o ukusima (tumačenjima) ne treba (baš) raspravljati".
U suštini nemam većih zamerki iako bih malo drugačije. Nešto nepreciznosti je iz istih razloga kao i na mom blogu - nedostatak skupih instrumenata (SEM, gasna hromatrografija ...) i pravne (ili bolje reći moralne) posledice zbog kojih se ponekad mora držati zvaničnih podataka proizvođača (u nedostatku zasnovanih nezavisnih), čak i kad znate da ili nisu potpuno tačni ili čak "ulepšani" za javnost (tržište).
Veoma bih voleo da imam vremena za dodatna objašnjenja ali to neće moći makar do sredine januara.
Uzgred, prvo bih voleo da stupim u kontakt sa autorom i zatražim dozvolu da mogu da prenesem delove (ili tekstove u celini) u svrhu dodatnih objašnjenja (uz prevod).
Tu je mali problem što moram koristiti engleski prevod, mada se dobro snalazim i sa originalom (kada treba nešto razjasniti). U svakom slučaju imam i pomoć u vezi ruskog jezika.

Za sada ostavljam link i preporučujem tekstove.
Naročito ćete dobiti dobre informacije gde se opisuju sveža (nekorišćena) ulja, kao i objašnjenje čuvenog paradoksa "zašto od sintetike slaba vajda" (uprošćeno: gde ne mora da se koriste slabo premašuju mineralke a gde mora postižu slične rezultate kao mineralna ulja jer su zahtevi veći ... ironično zar, ne?).
Odatle se može zaključiti (kao što Fuchs već godinama tvrdi) da su zapravo HC (MC kako ih zovu) najisplatljivija ulja (no ovo je previše uošteno pa treba shvatiti uslovno).
Naravno ostaje duži interval zamene, pogodnost za nove ekološke zahteve te činjenica da se mineralna ulja brže degradiraju, naročito na iole većoj temperaturi (što nije tako izraženo kod starijih automobila).
Ili drugačije rečeno, mineralna ulja sasvim dobro mogu poslužiti za intervale izmene od 5000km do 10 hiljada km za automobile iz prošlog veka, bez veće potrebe za sintetičkim.
ITD.
Jako je dobro objašnjenje (objavih to već poodavno) zašto Low i Mid SAPS ulja NE moraju uvek da produže životni vek katalizatoru (iako su industrijski standard baš zbog toga). Ukratko: ako motor troši 2x više ulja sa 2x manje Sumpora (Fosfora i/ili Cinka) dođete na isto (ili još gore jer samo ulje dodatno deaktivira katalizator) ...

Dobro su i objašnjeni "čuveni" testovi koje sam i sam pominjao (ako ne na blogu onda na forumima) ...

Upozorenje:
Tekst o ponašanju ulja na 380°C ili nemojte (još) čitati ili pročitajte uz IX deo teksta a najbolje sačekajte X-ti.
Ovo je malo teža tema i mogu se doneti preuranjeni i pogrešni zaključci.
Kako sam autor u IX delu tekstova o uljima navodi:
Čista bazna ulja se u ovom testu mnogo bolje ponašaju od ulja sa aditivima!! (a "u tom grmu i leži zec").
Kako god, sačekajte i nastavak i ne očekujte da ću imati vremena za dodatna objašnjenja.

Izgled destilacionog balona NIJE ULTIMATIVNI KRITERIJUM KVALITETA ULJA !!

Za sada samo toliko pa ćemo "se još ćerati".


Šta sam još dobio zanimljivo?
U vezi zimskih tečnosti za vetrobranska stakla, nekoliko linkova:


Od koristi je pre svega čitaocima iz Federacije BiH, naročito iz Republike Srpske jer je istraživanje rađeno sa proizvodima sa tog tržišta. Kako se radi o auto-moto savezu RS kao organizatoru i renomiranoj laboratoriji INA-e (Centralna Ispitna Laboratorija Industrije nafte INA u Zagrebu) nema razloga sumnjati u rezultate.
Ionako loši nisu pomenuti a pohvaljene su sva 4 proizvođača koji su prošli test u smislu da NE sadrže metanol (makar zbog toga morali biti malo skuplji).
Naravno u linkovima nema dodatnih kriterijuma kvaliteta (pa ni otpornosti na niske temperature) ali je dobro početi od nečeg, a to su proizvodi koji su na bazi etanola a ne metanola, za svoje dobro.

Ovom prilikom čestitam Novogodišnje i Božićne praznike (koji su prošli i koji tek stižu).
Svim čitaocima pre svega puno zdravlja i sreće pa ćemo se družiti (iako sve manje) i u sledećoj godini.


P.S.
U vezi linka na "...bmwservice ...".
Klikom na "recent entries" dobijate i link na tekst br. IX iz serijala.
ČITAJTE OPREZNO!! Prvih VII delova ne traže poseban oprez i dobar deo toga je na blogu pa će se redovni čitaoci lepo podsetiti nekih tema ili ih sagledati iz drugog (ali sličnog) ugla.
Termička otpornost (manje oksidaciona jer je atmosfera zapravo inertna ili bi se uzorci zapalili), destilacija, na 380 cel. je nešto što je zanivljivo ali može voditi ka pogrešnim zaključcima (što se vidi iz komentara na samom sajtu). Ipak, kako je autor u IX delu teksta naveo (gore sam već naglasio) ponašanje čistih baznih ulja, smatram da će u X delu teksta izvući prave zaključke.
Pročitajte i prethodne tekstove i ne brzajte. Ovaj ekstremni test ima svoju vrednost ALI nije (zapravo) nešto što je od većeg praktičnog značaja. Postoji čitav niz industrijskih testova za termalno-oksidacionu otpornost maziva (ulja) koji su zasnovaniji (npr. meni najdraži, kao elektrohemičaru, linearna voltametrija) ali traže skupu opremu (skuplju svakako). 
Autor je lepo naveo (uz sliku) temperaturu ulja u motoru (doduše za karter se ne bih baš složio ali ostalo je o.k.) gde se vidi da NI u jednom trenutku ulje ne dostiže (ni blizu) 380 cel. a kamoli da se prži ceo sat na njemu (ili bi se zapalilo ili bez obzira na rezultate testa motor bi zaribao mnogo ranije). Dakle pri normalnim uslovima podmazivanja je mnogo bitnija oksidaciono termička otpornost na temperaturama od oko 100 cel.
Kako sam autor (u ranijim tekstovima) lepo kaže ulju se vek skraćuje duplo na svakih 10°C (doduše nije navedeno da to važi tek iznad 80°C, doduše navodi se i 60) tako da (ako banalizujemo stvari do kraja) na 380°C ulje ima cca. "milijardu puta" kraći vek trajanja što je na normalnih godinu dana tek 0,03 sekunde (3 stotinke)! Naravno to ne ide baš tako ali je dobra ilustracija čemu test NE služi.
Autor je pošao od problema u praksi (ML mercedes) i hteo da pokaže šta se događa u vanrednim uslovima (verovatno nedostatak cirkulacije ulja) i zašto u takvim ni "super sintetička" ulja ne mogu da ispune svoju ulogu (nisu ni pravljena za njih).
Ovoliko za sada da ne počnemo ni mi na blogu da pišemo gluposti poput onog da Motul 300V i nije neko ulje i slično. Uostalom pročitajte tekstove samog autora gde je opisivao ulja na osnovu sopstvenih analiza:
http://bmwservice.livejournal.com/19592.html 
sjajan prvi deo gde su proizvođači motora lepo isprašeni za onih "normalnih" 0,7lit. potrošnje ulja na 1000km (što je zaista nonsens i pre svega namenjeno da se izbegnu sudski troškovi, a jedino je normalno u ekstremnim uslovima vožnje u kojima motor ne bi izdržao ni 1000 radnih sati, što niko od proizvođača ne spominje).
ITD.
Jedva nađoh i ovoliko vremena ali je bilo nužno ne bi li izbegao još više na objašnjenja "šta je sad pa ovo?".
I na kraju: zaista ima lepih zaključaka na navedenoj lokaciji, kao na primer:
"još nisam rasklapao NORMALNO istrošen motor ..." ciljajući da su otkazi motora (skoro) uvek vezani za uslove podmazivanja koji nisu regularni (i nemaju veze sa samim uljem u 99,99 ... %).
Tu bih dodao da su oni slučajevi kada ljudi stignu "do meseca i nazad" (pa i preko milion km) upravo oni kada je sa sistemom podmazivanja sve u redu u celom periodu eksploatacije.
Taj "večni život" motora je kao i ljudski (od npr. 120 godina) ne samo splet (ne)srećnih okolnosti već i nešto što je neisplativo i obično kontraproduktivno i više je kazna nego blagoslov.
Verovatno bi za tako nešto trebali preventivno da menjate pumpu za ulje na par stotina hiljada km, čistite karter, menjate ventile, bregastu ... itd. A opet vam ništa ne bi bilo garantovano (jer zavisi od "genetike" samog motora).
Ili ljudskim merilima jedan od novijih primera je čuveni arhitekta Oskar Nimajer (čiji sam fan) koji je preminuo u 104. (ili 105.) godini. Čak je bio i aktivan do pred samu smrt. Na sreću njegovu i celog čovečanstva. Nešto što bi se samo moglo poželeti? Čitajući tekstove tim povodom zapazih da mu je iste ove godine preminula i jedina ćerka (82 godine, lepe godine što bi poželeo i samom sebi) što je sigurno uticalo i na samog Oskara ali pre svega potcrtalo ironiju života: nije bitno doživeti 100 godina (što se desi slučajem) već ga proživeti "u sreći i veselju" (pored "tuge i nesreće" po defaultu) i uraditi nešto za njegovog trajanja jer čak i aktivan čovek mora reći svoje do 50, 60 ili 70 (Borhesova mera života, pa je doterao do 86) posle nema veće sreće nego "čuvati (pra)unuke".
Suština života, trajanja i prirode.

P.P.S.
Dakle ja rekoh da bi se ulje zapalilo a autor da je "daleko od tačke (samo)paljenja". 
Ovu vrednost ne treba mešati sa "flash point" (tačkom paljenja) jer se ova odnosi na temperaturu paljenja para ulja u prisustvu plamena, tako da je F.P. niža za nekih 100-150°C od tačke samozapaljenja.
Većina proizvođača (i vatrogasaca) navodi da je tačka samopaljenja motornih ulja (već) iznad 350°C (ili "više od 320, 330 ... 370") tako da to može biti i nešto preko 400°C (otpilike dizel gorivo ima tu tačku samozapaljenja).
Možda se većina (onih) ulja i ne bi zapalilo na 380°C (kao što i nije, ali ponavljam unutar balona je sadržaj kiseonika manji jer je veliki parcijalni pritisak samog ulja) preciznije je reći da je 380°C (tek) "nešto" ("malo") ispod temperature samozapaljenja (a ne "znatno ispod"; mada je možda i "lost in translation") i našto iznad temperature razlaganja ulja (pa gledajte kako se koje razlaže).
Dakle ako i ne bi došlo do samozapaljenaj (u motornom prostoru verovatno da, naročito kod benzinskih motora) ostaje da se mineralna (motorna) ulja razlažu (raspadaju) na preko 350°C pa je ceo test više zanimljiv nego koristan. Ionako su i "sintetička" ulja većim delom mineralna (znate već šta hoću reći) pa važi i za njih.
Zbog svega toga testovi (naročito dugotrajni) na temperaturama preko 300°C nisu (baš) adekvatni za procenu kvaliteta i zaštite motora. Uglavnom ilustruju kako se ulja termički razgrađuju na visokim temperaturama.
Zaniljivo da i sam autor navodi testove na "oko" 300°C koji nisu slučajno baš na tim temperaturama (285-315 ili 300±5%).
Još jednom podećam: više aditiva - sve veće šanse za "lošiji" rezultat na "testu".
Ali ostavimo samog autora da da svoje zaključke u X delu.