Ukupno pregledanih strana (Total Page Views)

четвртак, 1. октобар 2009.

Trebalo je reći na početku ali nikad nije kasno


Nije ono "ako su lagali mene i ja lažem vas" već je više "nisu me mogli slagati a ja nisam imao srca da vam kažem".

Koliko ste spremni da prihvatite istinu?
How much are you willing to accept the truth?

Ne želim da vam kvarim uživanje te sledi još tekstova u klasičnom stilu.
U međuvremenu (mesec ili bar par nedelja) razmislite o sledećem:
Želite li da čujete istinu (o motornim uljima) onakvu kakva jeste?
Pitanje će mnogima izgledati nesuvislo ali nije li zaista ono pravo?
U ljudskoj je prirodi da lakše prihvata laž od istine. Mali je broj ljudi koji neće prihvatiti lepo upakovanu laž. Većina ljudi više voli da pliva i živi u i sa lažima koje su upakovane u oblande optimizma, planiranja, "pogleda iz drugog ugla" i slično. Mnogima ni sa svim dokazima ovoga sveta laž neće biti laž.
Drugo je pitanje šta je i da li postoji apsolutna, ultimativna istina?
Tu je zapravo poenta, jer za iole složeniju kategoriju (npr. motorna ulja) nije lako opisati ne samo njenu suštinu nego čak i neki od atributa kao što je kvalitet. Apsolutna istina je verovatno pojam poput beskonačnosti, singulariteta i sličnog - matematička (ili idealistička) projekcija (no kako ćete videti u daljem tekstu vrlo realna kategorija u svetu biznisa, marketinga i reklame).
Osim toga biznis uopšte (pa i motornih ulja) često koristi distinkciju između matematičke logike i stvarnog života, jer iskazi "ako ... onda" ("if ... then") nisu isto što i implikacija tako da matematički nemoguće da tačno implicira netačno funkcioniše u svetu biznisa (marketinga).
Jako je česta pojava da se koriste tačni iskazi koji vas ubeđuju u netačno. Naravno neznajući o čemu se radi "dokazi" su jako ubedljivi.
Na primer: Kompanija A pravi svoje ulje u zemlji B prodaje ga u zemlji C a predstavlja ga da je pravljeno u zemlji D. Uz put tvrde da je ono Izuzetno zato što je ta serija izuzetna i zato što je proizvod X pravljen u zemlji E kvalitetan ali to naravno ne mora da znači za gore navedeni slučaj.

No to nije ono o čemu ću u ovom tekstu govoriti a doćiće uskoro na red.

Ovde ću vam ispričati priču kako ništa može biti sve ili kako je 0=100 ili 70=100 i uopšte o novoj "matematici" gde su svi realni (iako zapravo irelalni ili čak imaginarni ali ne u uobičajenom značenju nego bukvalno) brojevi od 0 do 100 zapravo isti ili još bolje rečeno kako je sve od nule do beskonačnosti zapravo isto: "potpuno" je "ništa" ali zapravo kažu da je obrnuto i to je zapravo važeće pa je bolje reći da je "ništa" sve.

Da budem malo konkretniji.

Ponosni (na sebe) i praznog novčanika postali ste vlasnik nove kantice (npr. od 5 litara) „taze“ sintetičkog ulja. Onda otvorite svoj omiljeni blog i shvatite da:
Vaše "potpuno sintetičko" ili 100% sintetičko ulje to zapravo i nije. Dok u vama kulja bes i pitate se „ko je smestio Zeki Rodžeru?“ polako shvatate da:
NA TRŽIŠTU PRAKTIČNO NE POSTOJI 100% SINTETIČKO MOTORNO ULJE (osim par izuzetaka koji potvrđuju pravilo).
Pažljiviji čitaoci će se setiti da sam napisao nešto slično ovome: Više volim 70% sintetičko ulje (sa 30% aditiva) nego 90% sintetike sa 10% aditiva. Tada ovo nisam objasnio do kraja, ne želeći da se dublje upetljavam u tehnologiju izrade motornih ulja. Sada kada sam (putem mejlova) shvatio da je dobar deo čitalaca prevazišao osnovni kurs (ili osnovnu školu) motornih ulja, mogao bih (i morao) za zađem i u taj deo „Zone“.
Neki od čitaoca možda i znaju a većina koja ne zna ne bi trebalo da se oseća inferiorno jer ako moram (a moram) da priznam iako su mi motorna ulja hobi (blago rečeno ili opsesija strožije gledano) dugi niz godina do pre par njih (godina) ni sam nisam znao za jedan bitan detalj.
Bilo je leto gospodnje 2005. ili 2006. (ko će se više setiti), Ceratec je tek „lansiran“ na tržište ja se dokopah dokumentacije o njemu. I tako, čitam ja čitam kad u delu od čega se sastoji lepo piše: Heksagonalni Bor-Nitrid suspendovan u ... ulju.
Čitam jednom, čitam dva-tri puta, ma to je i tačka. Da je laž, lakše bi podneo a ovako ...
Ceratec je zapravo hbn uz još poneku sintetičku komponentu dispergovan (pošto se ne rastvara kao inertna „keramička“ kompnenta) u mineralnom SAE 30 ulju!!
U tom trenutku (bez današnjeg znanja) pomislih:
Da li je moguće da smo dotle došli da Nemci škrtare i da uz vrhunski (i skup) aditiv za ulja uvaljuju obično monogradno („pijačno“) mineralno ulje?
Na sreću nismo (baš) dotle došli (no nismo ni daleko) nego je istina u sledećem: Aditivi se bolje rastvaraju i/ili disperguju u mineralnim nego u sintetičkim uljima! Zar nisu svemoćne sintetike u svemu bolje od mineralnih ulja? Kao što vidite i nisu.
Ponavljajte zamnom: motorno ulje služi za podmazivanje a ne da se šepuri sintetičkim poreklom i (neopravdano) visokom cenom.
No da krenemo redom.
Nisam hteo ali moram bar da dotaknem sledeće termine:
Base Oil, Base Stock, Carrier Oil.
Base Stock je ono zbog čega se provlači jedna polu-istina u vidu sledećeg:
Sva su ulja ista, jer ionako bazna ulja proizvodi mali broj firmi pa svi kupuju od njih a i sa aditivima nije mnogo drugačije. Ovo su malo „pomešani ločnići, šerpe i poklopčići“ i iskaz je nastao tako što je „mali Perica“ (ne)radnik u industiji ulja (ma čovek radi u ... zna te stvari) obično tehničar ili pomoćni radnik (na)čuo ponešto o proizvodnji ulja pa pošto ionako bolje zna od selektora ko i kako treba da igra u reprezentaciji (fudbalskoj ili košarkaškoj) isto tako je on skontao o čemu se radi. Takvi ljudi takođe imaju (neodoljivu) potrebu da apsolutnu i uzvišenu (i jedinu) istinu poput proroka prenesu širokim masama. Još gore je što često pate od mesijanskog kompleksa (ne govorim o sebi iako sam se pomalo prepoznao, ali ko priznaje pola mu se dodaje) pa to prenose u vidu „spasenja“ te bi svi mi koji znamo više od njih trebali da se pokajemo dok još nije kasno.
E pa nisu sva ulja ista jer bazno ulje (Base Oil) je nešto drugo i sastoji se od mešavine Base Stock ulja i čini osnovu kvaliteta ulja i intelektualno je vlasništvo proizvođača ulja. Na kraju se dodaju aditivi ali bi bez „nosećeg“ (Carrier) ulja gotovo ulje bilo previše viskozno ili čak u čvrstom stanju. Ovo je baš sarkastično jer zapravo se mineralna ulja obično (i nepravedno) optužuju da prave gel kada se pomešaju sa sintetičkim a gel pravi sintetičko bazno ulje u koje se dodaju aditivi bez mineralnog ulja; što se zapravo u praksi ne dešava jer se paket aditiva dobija kao takav – aditivi u solvent (procesnom) mineralnom, hemijski pretežno parafinskom ulju. Možemo netačno ali slikovito reći u API SA ulju.Dakle 100% sintetičko ulje zapravo to nije.
PREVARA!!
Da, da to je prevara dobro ste zaključili ali još nije kraj.
Koliko je 100% sintetičko ili kako se eufemistički često naziva „potpuno“ (fully) sintetičko ulje zaista sintetičko? Najčešće je glavna komponenta Base Stock-a 100% sintetička, već Base Oil obično to nije. Uzmimo blaži slučaj kada je i bazno ulje 100% sintetičko. U njega se dodaje paket aditiva, najčešće 15 do 30%. Dobro u čemu je problem? Kako marketing velikih kompanija to voli da kaže: ulje je 100% sintetičko ne računajući Carrier Oil. Još su „simpatičniji“ (kolege) tehnolozi (hemičari) koji (jadni i nemajući kud) to formulišu: mineralno ulje u konačnom proizvodu je korišćeno samo za rastvaranje aditiva, što donekle i jeste tačno jer ono zaista ne služi za podmazivanje ali je zapravo pomalo smešno i liči na (dečiju) izjavu: "naše je 100% sintetičko, ali oni mangupi što prodaju aditive, oni kvare sintetiku, to ionako nije naše, majke mi". I jedni i drugi a naročito prvi obično kažu „to je mali procenat“. Ali kada bi tražili da pojeftine svoj proizvod za taj "mali %" zatvorili bi biznis.
Mali procenat je zapravo veliki, jer u paketu aditiva 80 do 95% čini Carrier Oil. Uzmimo da je to (i u proseku je tu negde) 90%. Ispada da je vaše „potpuno“ sintetičko ulje samo 73 do 88% sintetičko.
Aditiva (samih po sebi) zapravo ima 5-6% ili čak i manje, u nekim slučajevima i do 10% (kada se uz paket dodaju aditivi i u procesu blending-a tj. u Base Oil što se vrlo retko radi ili kada je paket specifičan i sadrži više aditiva a manje „nosećeg“ ulja).
Uzmite u obzir i to da se često 100% Base Stock, razblažuje u procesu proizvodnje Base Oil-a HC uljima ili SHC uljima i to da je 100% sintetika često čista mešavina III bazne grupe ili druge i treće, pa od tvrdnje da je nešto 100% preostaje 0%.
Ništa je potpuno, a potpuno je ništa. O bože zar se i to može? Može, može i više.
Nula i beskonačno jednako je a 0/∞ i obrnuto nije nedefinisano već je to 50% po vašem džepu ili tako već nešto.
NEZNANJE JE BLAŽENSTVO ili još bolje rečeno (kao i uopšte u životu): ŠTO VIŠE ZNATE VIŠE I PATITE.
Naravno sve je ovo moguće kada je sve na prodaju. Kriza svesti i savesti na vrhuncu. Ljudi iz marketinga bi prošli i poligraf sa tvrdnjom da je 0% sintetičko zapravo 120% sintetičko pa što ne bi pričali da je 80% sintetičko ulje 100% sintetičko.
Na ironičan način izraz „polusintetičko“ (a zapravo tek frtalj sintetičko) dobija svoj pravi smisao jer je zapravo u potpunosti tačno jer ako je 100% tek 40 do 60% zašto 25% ne bi bilo 50% kad zapravo i jeste (pola od celog, a celo je pola).
Ukoliko niste shvatili pri prvom čitanju, sve je uredu sa vama, ono što nije u redu je perfidan način na koji se informacije plasiraju pa i ja ne mogu biti mnogo jasniji (u g... plivanje pravo je uživanje!).
Sad kada ste po drugi put pročitali, sve vam je jasno.
Ako osećate da vam rastu magareće uši nemojte paničiti to je normalna reakcija čak iako niste preosetljivi. Ukoliko imate kožu nosoroga možda ste i preživeli saznanje ali pancir bi vam čak i u tom slučaju bio neophodan.Verovatno vam je dok ste ovo čitali prolazilo kroz glavu: Ko koga ovde voza i za čije (pa moje) pare; ko ovde pije a ko plaća (ja opet) i slično.
Bar neko od vas će uzviknuti:
Vratite nam pare, nismo mi budale!!
I u pravu bi bio, no mora da stane u red, a red je duuuugaaačaaaak!
No nije to još najgore, najgore tek sledi, tek smo na početku višeg kursa. Strpljenja molim i jak stomak.
Preveli su vas žednog preko vode no vodite računa da se radi o industriji maziva, te to što ste na klizavom terenu nekako dođe baš logično ;-)
Moram malo i da branim (- samo nemoj više da nas braniš!! – je li to eho ili mi se priviđa?) industriju motornih ulja. Prave nas na volove no bar još niko nije stradao. Eto pored bankara (malo malo pa se neko obesi zbog dugova), farmaceuta (malo malo pa eto par desetina mrtvih), hemijske industrije (malo malo pa stotine mrtvih, doduše nije bilo skoro, seća li se još ko Bopala i hiljada nevinih stradalih, i posle suđenja sarkastična odluka da se radilo o ljudskom faktoru, pa i jeste ljudski, ali ne onih jadnika iz fabrike; da ne spominjem skorašnji nemili i tragičan događaj u fabrici municije) ili duvanske (svaki dan „body count“) naši dragi nam uljari izgledaju kao majke Tereze (može i neki svetac ali ovo je bliža istorija pomaganja sirotinje).
I ko još želi da čuje istinu?
Moram da ubacim još koji „nevin“, klasičan tekst pa idemo dalje.
Tek smo napravili uvod u viši kurs o motornim uljima.
Just take it easy, open your mind and feel no fear!
I na kraju ali ne i po zanačaju: postoji li potpuno sintetičko ulje na ovom celom svetu belom?
Idemo korak bliže tome: AMSoil je skoro tu negde pa recimo i do 95% makar u API nesertifikovanoj seriji svojih motornih ulja. Čik da to neko sipa to u svoja nova kola u garanciji! Ko ne sme neka ga prosledi autoru ovih redaka.
Ima li potpuno svoj potpuni smisao, makar oduzeli aditive?
SynLube ima (bar Base Oil) potpuno sintetičku osnovu i aditive koji se direktno dodaju u nju, tako da osim aditiva ostalo je sve sintetika. Onda i imaju pravo da se (u šali ali kao u svakoj pola istine) nazovu: „najboljim u Solarnom Sistemu (i šire, prim.aut.)“.
No ironija je u tome što se njihov glas ne čuje, čak i pored interneta, čak ni u stručnim krugovima i što je još gore ni u krugovima entuzijasta. Potpuna blokada, potpuni muk. Veliki su zadovoljni sobom, stukture (političke) ih dobro guraju! O, oooo, o, oooo ...
Stručnjaci su kupljeni za siću – „da vam znanje kao sitan kusur odbroje“!! no njima i najmanje zameram, ionako su roblje u „fer tržišnoj utakmici“.
A pro po toga, ne mogu a da se ne dotaknem „Fermijevog paradoksa“ koji se sastoji u tome da u svemiru nema mnogo inteligentnog života jer bi inače sve brujalo od radio signala.
Sve mi je jasnija pesma „Black hole sun won’t you come ...“.
Kada je jedino izvesno da inteligentnog života (bar u većoj meri) zapravo jedino nema na planeti zemlji, i kada se ne čujemo međusobno, zaključak da kada nam se (u Fermijevo vreme) nisu javili (doduše oni bi kao već trebalo da traju pa bi sve „brujalo“) odma’ ili sad kada nam se nisu javili za celih celcijatih 50 godina (period 0,000001% od nastanka života) onda mora da ih i nema. Iako su Fermija pomalo pogrešno shvatili „Fermijev paradoks“ je paradoks samo u tome što je jedan tako pametan (na žalost zbog ovoga teško i inteligentan) um mogao ne samo tako nešto da odvali i ostane živ, već i da „krem“ nauke povuče za sobom. To objašnjava i zašto bi briljantan naučnik poput Fermija radio na nečemu poput A-bombe kada iole razboritiji polupismeni čovek shvata da savest ljudi nije u stanju (u današnje vreme, možda za par hiljada godina - da) da kontroliše tako nešto.
Pismenost, obrazovanje, intelekt (šire gledano) pa čak i inteligencija (kao prevashodno urođena i u ranom detinjstvu stečena) očigledno nisu dovoljni da čoveku otvore um.
Kao u pesmi gde suza, suzu stiže tako i u svetu finansija laž, laž stiže i sve po grbači običnog čoveka. Dovoljno je što nas pelješe raznim porezima, taksama, monopolima, akcizama i kamatama. Ne dozvolite da plaćate još i „porez na budale“. Proširite znanje (ne, ne, nedaj da te rade, biraj najbolje komade ...) pomozite i meni da proširim vidike, jedinka je ništa, ali i ništa je sve, kao što smo videli u prethodnom tekstu. Više ljudi više zna nemojte da vas zavara privid, u zoni smo, ja samo bacam orahe i krčim put, niko ne vidi previše daleko jer pejsaž se menja iz trenutka u trenutak ...
Budite mi živi i zdravi! Pravde nema i neće je ni biti, to je izgleda u srži suštine sveta, to se ne može promeniti. Ako vam uštedim koji dinar i naučim ponešto vredelo je, za više nemam ni ambicija (ni vremena) niti se zanosim time!

Obradujete svoje bližnje nečim simboličnim ali lepim, kupite supruzi cveće, deci igračku (u vreme krize na tome se najviše štedi jer nema upotrebnu vrednost a deca to više vole od čokolade), pročitajte neku knjigu, ugasite TV, osećaće te se bolje.
Pozdrav do novog teksta!

P.S. Nadam se da mi sad i "neverne Tome" veruju bar da se sintetička ulja mogu mešati sa mineralnim jer se i meša u svakom komercijalnom sintetičkom ulju koje možete da kupite.
Surovu istinu iz ovog teksta ne moraju da prihvate odmah ali ako sami razmisle videće da je to tako logično da mora biti tako.
I na kraju (ponavljajte zamnom): osim produženih intervala zamene (više puta rekoh) kvalitetno mineralno motorno ulje može biti jednako dobro za vaš automobil kao i sintetičko.
Sintetika je u novije vreme sve više obavezna iz tri (glavna), opravdana, razloga:
1) Propisane su od strane proizvođača automobila (motora) - šta reći, ako mora - mora.
2) Produženi interval zamene (npr. 30 hiljada km) čini ih ponekad i jeftinijim od mineralnih; isplatljivo ali već ne kao u prvom slučaju obavezno, promenite dva puta mineralno za taj produženi interval i došli ste na isto (finansijski) i možda i bolje u smislu zaštite motora.
3) Propisanu klasu viskoznosti imaju samo sintetička ulja; ovde ste često nemoćni ali to nije zato što mineralna ne bi mogla isto (osim 0W-20 ili 0W-30) nego je proizvođačima lakše da 5W-30 pa čak i 10W-30 (ovo već nije baš opravdano) proizvedu kao sintetička ili bar delimično sintetička.
No ako ste ljubitelj mineralnih motornih ulja ne zaboravite da u njih strogo gledavši spadaju i HC (hidrokrekovana) motorna ulja, a ona se ionako kriju u "polusintetikama" pa čak i sintetikama.

Sintetička ulja je zapravo lakše praviti jer imaju (komponente, Base Stock) tačno predvidljive osobine i hemijski su prostija, za razliku od njih mineralna su složene smeše ili rastvori sa kojima treba znati i umeti!

Zato: postoje kvalitetna i manje kvalitetna ulja i to je ono primarno o čemu morate da vodite računa, priče o superiornosti "sintetika" nisu pravi mitovi (jer tu ima dosta istine) ali su stvorene u cilju da se nešto malo bolje a dosta skuplje proda, što objektivno nije lak zadatak i može se prodati samo ukoliko (potencijalnog) kupca ubedite da je situacija obrunuta tj. da mu prodajete mnogo bolje za malo više novca (potpuno suprotno od istine).
Koliko god mi smatrali Amerikance naivnim (pa i tupavim) ili bar podložnim propagandi, ispadoše mnogo mudriji od Evropljana jer uz svu reklamu, propagandu i trendove, sintetička ulja kod njih jedva da zauzimaju nekih 10% tržišta što je za moderan vozni park pravo čudo. Ipak su oni duže od nas na točkovima, priznali mi to ili ne.

2 коментара:

  1. Odličan tekst,posebno mi se sviđa onaj dio koji ide izvan zone motornih ulja.Zaobilaženje istine ili prilagođavanje informacija za konzumente nije nešto što su izmislili markentiški magnati u zapadnom svijetu,ta potreba (sposobnost) je utkana u našem biću jer iluzija-matrix u kojoj živimo je izgleda takođe varka.
    Kvantna mehanika-fizika je na pragu pojašnjenja kako materija uopšte ne postoji, te da je sve različito sgusnuta enrgija ali se mi ipak nalazimo na čvrstom ili je i to samo privid.

    Programi koje smo usvajali od rođenja nam ne dozvoljavaju da u potposnusti otvorimo naš "UM" i kroz ozbiljan rad na sebi počnemo polako rastjerivati izmaglicu pred našim očima koja nam ne dozvoljava da vidimo bar djeliće istine.
    Programiranost neke osobe se najbolje ogleda u tome kad mu malo protresete osnovna stajališta u vezi života,religije,škole...itd.Samo trenutak poslije toga kod sagovornika nastupa izliv emocija,bjes,ljutnja e upravo ta emocija je zadužena da u našem misaonom procesu isključi lijevu hemisferu mozga (logika,matematika,red,racio,jezik...).Upravo ovo drevno znanje se već decenijama koristi kao osnovni alat u kreiranju reklamnih poruka i markentinga uopšte.
    Ovo je bilo dobro izvan teme ali nekako sam imao potrebu da to napišem.

    Dilema koje ulje kupiti je uvjek relativno teška i ograničena raspoloživim sretstvima,no pri samom izboru ulja mislim da bismo trebali obratiti pažnju na to kako(agresivnija ili smirena vožnja)zatim koliko vozimo automobil,te kakv je odnos grad-otvoreno,geografska pozicija.
    Na osnovu ovih informacija se pozicioniramo tako da možemo bolje sagledati u kakvom režimu rada je naš limeni ljubimac pa te informacije uključiti prilikom izbora.

    Srdačan pozdrav.

    ОдговориИзбриши
  2. Hvala! Pozdrav i vama.
    Tačno da ste malo zahvatili pitanje "večnih tema" no nije van konteksta nego se baš uklapa u osnovni tekst.
    Osim toga, jako mi se sviđa i uglavom se slažem (što je manje bitno) a veoma je lucidan red misli.
    Veoma lepa dopuna teksta. Čujemo se!

    ОдговориИзбриши