Ukupno pregledanih strana (Total Page Views)

понедељак, 28. фебруар 2011.

Lament nad blending industrijom Srbije, Lament for blending industry of Serbia


Hoćemo li uskoro stići u situaciju “last man standing?”. Plašim se – DA.

Zaista je situacija loša. Doduše cela industrija i uopšte proizvodnja je pala na niske grane zbog doktrine “prodaj onom ko ponudi najviše“ i „uvezi, dobro je, izvezi loše je“.

Od nekada respektabilnih firmi i brendova dođosmo u poziciju da gotovo niko više ne brani boje blending-a u Srbiji.

Ostao je samo NIS a to više nije domaća firma (bar ne više). U Hrvatskoj je makar INA pa makar i većinski državna. Možda nije (u svetu maziva) ono što je (u relaciji sa Evropom i Svetom) bila ranije ali se drži.

NIS zapravo predstavlja (još uvek) „vaskrsli“ Novolin uz sva ograničenja kako proizvodnih kapaciteta tako i svega ostalog. Doduše tu je novi katalog i proširen asortiman no tek ćemo videti koliko je to dovoljno.

Zapravo tema teksta su dva (tri zapravo) brenda koja lagano silaze sa scene.

Nadam se da još ima NADE (koja zadnja umire).

Sve informacije (brojke) su javno dostupne i čak nisu ni „javne tajne“ već potpuno legalno dostupne informacije. U poslovnim krugovima se priča da su dotične firme „pukle“ no tačnih informacija a dovoljno pouzdanih nema ili makar nisu dostupne autoru.

GALAX

Još uvek postoji još je živ ali na „bolničkom lečenju“. Proizvodnja sve manja, odnosi između vlasnika i „konsultanta“ nejasni i po brend loši. Nešto je stare slave i kvaliteta zadržao ali je činjenica da je već potpuno gurnut u kategoriju „ekonomske klase“ i jeftinih brendova što nikako nije dobro (i izlaska mu odatle nema a sa druge strane nije ni toliko jeftin kao drugim manji domaći). Verovatno je (dobar) deo kadrova otišao, možda čak ni plate nisu redovne. Ipak, račun nije blokiran i nije bio celu godinu.

Nešto se verovatno može učiniti no ima li smisla i razloga, teško je reći.

OKTANOIL

Kakav god bio pre nekih 5-6god. je postao među vodećim manjim domaćim (verovatno drugi po proizvodnji), stekao nekoliko odobrenja i licenci, počeo da ispunjava novije standarde, podigao kvalitet proizvodnje i proizvoda i domogao se renomea. „Kad ono međutim“... I najgore je što ukazuje (pogrešno) da juriti kvalitet i malo veće cene ume da bude konteraproduktivno. Ipak druge nema a taj posao nije lak.

Kompanija (firma) još formalno postoji ali je očigledno da njihovih proizvoda nema na tržištu i sve ih je manje a to je i značajnije nego samo blokada računa koja nije mala ali sama po sebi izgleda dostižno, osim što je sve relativno pa bi tek dodatne informacije bacile svetlo na to koliko je nekih 8 miliona (na NBS) blokade dostižno ili ne.

Više od same cifre je bitan podatak da blokada traje 108 dana i da je u proteklih godinu dana dostignuto 225 dana blokade. Ako su već izašli iz prošlogodišnje (verovatno zbog kursnih razlika) koja je trajala od kraja februara do početka maja nisu smeli to sebi opet da dozvole, no avaj, upravo to se dogodilo.

Teško je sad stati na noge, a ukoliko ikako to može da se desi želim im oporavak.

Drugi manji proizvođači ne bi trebali da budu srećni zbog ove nesreće jer je deo tržišta koji je Oktanoil imao mali kada se podeli na 5-6 delova kao i zbog činjenice da su jedni drugima samo prividna konkurencija, prava je uglavnom iz inostranstva.

Tek iole veći proizvođač može krizu relativno lako da prebrodi, kao i baš mali, oni srednji (za lokalne prilike) gde je Oktanoil dogurao su najranjiviji.

FAM

E ovo je već loša vest. I (relativno) veliki i (sigurno) renomirani FAM je „doterao cara do duvara“.

Šta je sa njima?

Pretprošle (2009.) su bili jednocifren broj dana u blokadi. Zatim su 2010. uspeli da dovedu skoro do septembra sa pet dana a onda je prvo 7 dana (kao opomena) stiglo sa 30.08. a sa oktobrom prvo 19 pa dan pauze i velika blokada računa od koje ni danas nije uspelo da se izađe. Osim 123 neprekidna dana blokade i cifra je enormna (preko milijardu dinara, ili preko 10 mil. Evra). Pravilo je da ukoliko se prvih 60 ili makar 90 dana ne izađe iz velike blokade nade su sve manje i manje i sve je teže to izvesti.

Ne bih da nagađam ali do ovolike cifre se može doći samo u slučaju dugova za električnu energiju (akumuliranih), bankarskih kredita ili neplaćenih doprinosa državi. I naravno neke velike investicije (ali to oper preko banke jer je nemoguće „zadužiti“ minusni račun). I naravno kombinacijom prethodno rečenog uz velika nenaplaćena potraživanja.

Da li sa svim ima veze i pogon za bio dizel, teško je reći ali čak i nije mnogo bitno.

Ima li spasa? Voleo bih da ima. Ipak ovo je suma koju FAM poslednjih godina troši za sirovine (makar bazna ulja) u skoro godinu dana (uz proizvodnju od 10 hiljada tona, koja je i bila tu negde).

Koliko su krive relativno niske cene? Koliko nenaplaćene isporuke?

Verovatno svega toga ima.

Naravno da više ima veze sa biznisom nego samim mazivima ali zaista mu je mesto ovde jer se radi o ipak najvećem (u poslednjih par godina) proizvođaču sa najmodernijim pogonom na ovim prostorima i sa solidnim stručnjacima (i brojem i kvalitetom).

Šta je pošlo nizbrdo? Opšta loša poslovna klima – sigurno ali to nije ni deo odgovora.

Ovako ili onako, nokdaunu je doprinela konkurencija a konkurencija je strana, velika i jaka i preko svega podržana od svojih država. Tu je teško bilo održati se bez sličnog razvoja događaja.

Sada je lako general biti, ali je činjenica da je osim solidnog kvaliteta i prodaja (i uopšte komercijala) morala da radi bolje. Cene su morale da budu makar malo veće. Konkurencija se morala ozbiljnije shvatati a ne podcenjivati ili od nje se predavati.

Sad je situacija teška. Šta je bilo – bilo je, ako uopšte može da se nađe ovoliki novac (a milijarda zvuči ozbiljno) i ako se može išta spasiti mora se spašavati a kompanija reorganizovati kad već nije pre (što je jedan od glavnih krivaca dolaska u težak položaj).

Mnogo raznih direktora (desetak) je bilo (očigledno) previše. Zaostajanje za trendovima i tokovima u branši (u proizvodnji i razvoju još ponajmanje) takođe a (očigledno) tek prosečna komercijala je dokusurila sve (ako nisu prevelike ambicije).

Izvoz u desetak država je bio loš potez (bez učvrštenog domaćeg tržišta) iako je dobro zvučao.

Izveštaj za 2009. je (relativno) dobro zvučao ali je u njemu prećutano (očigledno) mnogo toga. Problem se već nazirao da to je da su tri najveća kupca (NIS, Dva EN i Delta) činila oko 70% prodaje, da je su „Ulaganja u istraživanje i razvoj osnovne delatnosti, informacione tehnologije i ljudske resurse“ bila relativno skromna (ispod milion evra, što je za uslove bilo i solidno ali u odnosu na ukupan dug, blokadu zaista malo, „too little too late“ bi se možda trebalo reći) i bitnije od svega: obrtnih sredstava gotovo da nije bilo!!

Iako je likvidnost bila solidna (makar skromna) primarna je bila na nuli i to je bilo jako loše.

Ovo je zaista moralo da dovede do nečega kao što je ova blokada koja je narasla na celu milijardu csd (dinara).

Ovo je (nažalost) 40% kapitala firme sa početka 2010.

Previše da bi izišlo na dobro.

A njgore od svega je što se baš od septembra a naročito krajem godine FAM i povukao sa tržišta (sve je manje bilo proizvoda) što znači da nema sredstava za novu proizvodnju te sve polako staje i zamire.

Iako nisam imao kontakte (zvanične) sa FAM-om i iako ne znam da li bi ikada od njih imao bilo kakve koristi nekako mi je cela priča isuviše loša da bi je prenebregao. Zaista bi ovaj brend ovako ili onako trebao da opstane. Bez njega bi došli u situaciju da kao nacija ostanemo bez jednog renomiranog imena u ovoj branši a renome se ovde stvara desetinama godina (makar desetak).

FAM-ov udeo od oko 20% tržišta (verovatno nešto manje u 2010. a bilo je i nešto više) je već pokriven (grubo rečeno) od strane: NIS-a (i do blizu četvrtine), bližeg uvoza (MOL i Optima) takođe blizu četvrtine, daljeg uvoza (i preko četvrtine) te preostala četvrtina je možda tek pripala manjim domaćim proizvođačima.

Dakle od većih ostade samo NIS. A njemu treba vremena i izvoza ne bi li opstao na duže staze. Sama podrška jake centrale tu nije dovoljna. Već se pokroviteljstvo (bivšeg i državnog) NIS-a prema RNB i FAM-u pokazalo kao medveđa usluga. Treba iz toga izvući pouke.

OSTALI

Biće mi bolje da što pre napišem tekst o njima dok još imam o čemu da pišem. Ali zaista je nezahvalan posao. Treba više informacija od onih sa sajtova da se ima da bi se išta suvislo kazalo.

To su uglavnom manje privatne firme koje su uspele više zbog loše situacije devedesetih i prekida u radu državnih kompanija ali nijedna nije uspela da se apsolutno nametne.

Tu su:

1) grupa koju malo više gotivim: Chemol i Viskol

2) grupa koja bi mogla kojekako da prođe: Bell, Exol i Adeco.

Svi oni nemaju finansijskih dugovanja.

To je dobra vest. Svi posluju koliko-toliko. Kakva je prava situacija – teško je reći.

Nešto bi mogli da urade u teretnom i agro sektoru dok u automobilskoj industriji imaju jako malo mogućnosti. Ipak, trebaju i za to da se bore što je izgleda i slučaj.

Zasada toliko o njima.

Postoji i izvesna Dinara, čije sam proizvode čak par puta video no o njima tek nemam pojma a deluju kao „garažari“.

Dakle nijedan od ovih brendova nije renomiran iako je Viskol najbliže tome a ima i nekoliko odobrenja proizvođača i najveću proizvodnju. Chemol se nameće pre svega svojim trajanjem od oko 25 godina, Bell pomalo ambalažom i napretkom u kontroli a Exol pre svega sa odobrenjima za dva ulja. Adeco ima dobre proizvode koji spadaju u auto kozmetiku i antifrize ali o uljima se ne bih izjašnjavao jer nemam informacije i ne izgleda mi preterano dobro osim relativno (za niže standarde).

Dakle nijedan od navedenih brendova nije posebno preporučljiv za ono što je tema bloga (fluidi za automobile) ali svi imaju neko svoje mesto kod starijeg programa kao i srednje starog i starijeg teretnog voznog parka uz poljoprivredne, građevinske i rudarske mašine starije generacije.

Budućnost je zapravo u ispunjenju novijih standarda što se svi trude da dostignu ali im (još uvek) ne polazi za rukom u potpunosti.

Problem je i pad prodaje maziva od 20-30% od 2007. do danas uz smanjenje cena gotovih proizvoda a povećanje cena sirovina.

I na kraju: država i NIS (dok je bio državni) su napravili lošu procenu i probali da iscepkaju proizvođače po pogonima što (kao što je očigledno) nije dalo rezultate.

Očigledno je da je jedina strategija bila da se udruženi RNB i FAM (uz prethodno razgraničenje asortimana) prodaju jednom jakom regionalnom igraču (MOL, OMV ili Prista) iz branše ili čak jačem globalnom (to nije baš bilo realno) makar Ruskim kompanijama (Lukoil, dok je Gazprom i tražio razdvajanje) ili tako nešto.

I bolje da su to učinili „za jedan evro“ ili „milion i jedan evro“ jer ovako su pare potrošene (na čistu potrošnju i samim tim 2/3 odlepršale iz zemlje) i ništa nije urađeno.

Kako god postali smo gotovo kolonija za proizvođače maziva jer je jedini iole veći i renomiraniji proizvođač (NIS) zapravo tek na „novom početku“ i sa malim udelom na tržištu. Od uvoznih se može naći sve od bezimenih blendara i Iranskih ulja do najvećih deset proizvođača i ekskluzivnim brendovima visoke cene. Duplo loše!

Već je izvesno da FAM i Galax nikada više neće biti ono što su bili makar i opstali (što bi bila dobra vest) te sve ide nizbrdo a mi još kao da guramo (svi zajedno od države do pojedinca) da se strmoglavi još brže.

Jedino se iskreno nadam da neću morati (za par meseci ili godinu-dve) da pišem i „rekvijem za blending industriju Srbije“.

13 коментара:

  1. Postovani,
    Postavio sam pitanje u temi "Viskoznost motornih ulja III (Viscosity of motor oils III)".
    Pozdrav!

    ОдговориИзбриши
  2. Poštovani Atila,
    Odgovor vas čeka tamo (u temi u kojoj ste ga postavili),
    Pozdrav

    ОдговориИзбриши
  3. Анониман1. март 2011. 10:35

    Poštovani Stevo,
    i ja sam Vam postavio jedno pitanje u temi"Interval zamene motornog ulja-Krajnja granica (Deo 3)" od 04.11.2010.godine.Za nekoliko dana nameravam da promenim motorno ulje ,pa Vas najljubaznije molim da mi odgovorite u temi u kojoj sam postavio pitanje.
    Unapred se zahvaljujem,
    Pozdrav!
    Mićo

    ОдговориИзбриши
  4. Mićo, odgovor je tamo.
    Sergio (sa CBC-a ?) hvala na prijavi.
    Ništa niste posebno dobili, osim što imate prvenstvo pri odgovorima i na listi ste mojih prijatelja!
    Pozdrav obojici!

    ОдговориИзбриши
  5. Za Miću:
    ima i mala dopuna (ispravka) odgovora.
    Lista je ostala kakva je bila. Samo je dodatno pojašnjena.
    Pozz...

    ОдговориИзбриши
  6. Atila,
    postvio sam ragazzoni-jev odgovor kao komentar jer se uklopio u 4096 znakova (skoro hiljadu manje). Posle sam dodao šta bi se posle čitanja tako dobrog objašnjenja moglo uraditi. Ali pre svega probati ono što je on predložio.
    Pozdrav!

    ОдговориИзбриши
  7. Morao sam da ban-ujem anonimnog čitaoca. Tema (pogađete) Lukoil. Uporne tvrdnje (očigledno istog čoveka) da Lukoil prodaje čista bazna ulja su stvarno preterane. Već sam upozorio da Lukoil iz Rumunije ima nešto niži kvalitet ali da ispunjava ono što piše na nalepnici.
    Izvinjenje korisnicima Lukoil ulja i samoj kompaniji što ranije (prođe ceo mesec) nisam video komentar.
    Ovakve tvrdnje bez ijednog dokaza neće proći. I neću više objašnjavati a dao sam obimno objašnjenje.
    Ako bilo ko previše "voli" ili "mrzi" neki brend neka prežali 50-tak € i prvo uradi laboratorijsku analizu u ovlašćenoj laboratoriji pre nego što tvrdi nešto što može uticati i na veliki broj drugih.

    ОдговориИзбриши
  8. Uporedjivao sam podatke o Luxu sa bloga i podataka sa rumunskog sajta i nasao sam dva podatka koja su mi zapala za oko a koja se razlikuju. Rijec je o procentu pepela i on iznosi 1,5% na sajtu i index viskoznosti koji je na sajtu 140.

    ОдговориИзбриши
  9. Za boga miloga Dimitrija!
    Nemojte se toliko opterećivati Lukoil-om.
    Ono što piše na etiketi to sigurno ispunjava. Rumunski je po svoj prilici nešto lošiji ali nemojte da padate u očaj zbog laičkih mišljenja o kvalitetu ovih ulja. Sigurno nisu čisto bazna ulja (bez aditiva) i nemojte da vas iko laže.
    Ne možete pokvariti motor upotrebom ulja ovog proizvođača a baš bih voleo da neko to dokaže (nema šanse). To što su posle zauzimanja tržišta malo snizili kvalitet a povećali cenu to su naučili od zapadnih kompanija (nije njihov koncept ni patent). Niko nam (od kompanija naročito) nije kriv što državna regulativa (bar u Srbiji i CG ali i većini zemalja Istočne i Jugoistočne Evrope) po pitanju kvaliteta motornih ulja i registracije istih na tržištu trpi sve (kao papir).
    Da je ovo valjano regulisano i da se proveravaju licence (ne samo verodostojnost nego i laboratorijski) svega ovoga ne bi bilo.
    Na žalost ne proverava se ni kvalitet goriva pa ni hrane (u potpunosti) nego (eventualno) potpuno samo kod lekova (i to je ?). Šta dalje da pričamo.
    Indeks viskoznosti sam uzeo baš sa rumunskog sajta Lukoil-a i on je "veći od 140". Ovo je prilično uzdržana (i čak neozbiljna) tvrdnja. Da bi ulje bilo 5W-40 mora da ima makar 165 a u praksi se ne mogu setiti nijednog ulja ove VG koje ima manje od 170.
    Sadržaj sulfatnog pepela je takođe iz Lukoil-ovih izvora (1,3% sam i danas pronašao, to je za Rusku verziju. Podatak o 1,2% trenutno ne mogu da nađem ali je takođe od strane proizvođača). Ako je i navedeno 1,5% čisto sumnjam da je to tačno. Gotovo sigurno mogu da kažem da je manje. To je i granica upotrebljivosti za benzinske motore a ulje nije čak ni dizel nastrojeno (sa oznakom diesel).
    Mnoga ulja sa GM-LL-B-025 imaju i po 1,4% ali 1,5% nisam video (a nagedao sam ih se).
    Opusti se i ne razmišljaj. Ulje je to što jeste: dovoljnog kvaliteta za tvoj automobil. Problemi nisu vezani za samo ulje (bilo je i sa Castrol-om da te podsetim, kad već nisti ti mene).
    Zbog svega ovoga sam na "mycity"-jui rekao da uzmeš Mobil 1 5W-30 ESP ili slično Motul ulje i da jednom za sva vremena rasčistiš šta ti je sa ventilima.
    Zadnja varijanta ti je da odeš u Srbiju (ili još bolje Hrvatsku) i u ovlašćenom servisu središ te ventile ukoliko se uopšte mogu srediti (bez velike intervencije koja bi skupo koštala).
    Izvini za oštriju intonaciju ali zaista nije dobro da budeš "opsednut" motornim uljem (uopšte) a naročito Lukoil-om.
    I nije 50-60€ za Mobil jer bi ionako dao 35-40€ (sa filterom i zamenom u servisu) i za Lukoil.
    Dakle radi se samo o cca. 20-tak € više od neophodnog.
    Pozdrav i mani sekiraciju!

    ОдговориИзбриши
  10. Stevo izvinjavam se,

    Nismo se razumjeli.

    Nisam pricao o nekvalitetu ovog proizvodjaca vec sam samo azurirao podatke koje ste vi iznijeli na temi o Lukoilu.

    Iskreno i meni je dosadila prica o (ne)kvalitetu koja se prozima i gdje sam ja dosta doprinio.
    Ponavljam, nisam nista lose htio reci za Lukoil ovaj put niti opet pokretati pricu o mom nesretnom autu. Naprotiv.

    Samo sam htio dodati informaciju na podatak koji ste vi vec ranije iznijeli.

    Nista vise i nista dalje od toga.

    Pozdrav!

    ОдговориИзбриши
  11. Izvini Dimitrija.
    Ipak, znaš i sam da Lukoil nije na korporacijskom nivou "uskladio priču" te da em daje šture podatke, em su oni često protivurečni.
    Njihove su tehnički podaci dati tako da može biti belo a može i crno. Šta znači viskoznosti od 12,5 do 16,3 za SAE 40, pa to su granice standarda. Ili indeks viskoznosti 140 za 5W-40 ulje? Tako velika kompanija bi morala da se malo ozbiljnije ponaša ukoliko želi da ima veći udeo u tržištu. Nije sve u sponzorisanju sporta imati PR-a koji se ne oglašava ni povodom goriva a kamoli maziva.
    Tačno je da isuviše dobro zarađuju na gorivu te da im je sektor maziva kao privezak. Nisu jedini od te fele. Ipak Total i Repsol to rade mnogo bolje te bi mogli da se ugledaju bar na njih kao tipične (i ne jedine) primere.
    Izvini ali prošle nedelje je bilo o Lukoil-u i na Honda klubu po jedan mejl i PP pa sam se malo i smorio od te teme.
    Hvala na dopuni što se info-a tiče. Ipak, nadam se da će sam proizvođač malo da sredi podatke (zašto li desetine ljudi prima solidne plate? Doduše to treba da ih pitaju njihovi akcionari, ako takvih, manjih, uopšte ima) te da onda mogu (za šta je teško naći vremena) ispraviti i ono što piše na blogu ili isto potvrditi.
    Iskreno, više bih voleo da stignem da pišem o značajnijim (na svetskom nivou) imenima iz sveta maziva kao što je Amsoil pa i Bardahl.
    Upravo bar 2-3 teksta nisam stigao zbog Lukoil-a i sličnih tema.
    Pozdrav!

    ОдговориИзбриши
  12. Slažem se da LUKOIL treba staviti po strani za jedan duži period.

    U tu svrhu (bataljivanja priče o ovome proizvoođaču) molio bih da mi objasniš ili me uputiš na temu u okviru Bloga ako postoji oko baznih grupa. Ne mogu (ili sam preskočio) da na blogu nađem o tome ništa onako konkretno.
    Volio bih nešto više o tome da pročitam i naučim.

    Pozdrav.

    ОдговориИзбриши
  13. Tema "bazna ulja" se nalazi na:
    http://motornaulja.blogspot.com/2009/04/grupe-baznih-ulja-od-vise-izvora.html
    Dakle negde na početku postojanja bloga.
    Trebao bi da je dopunim ali ne stižem.
    Zbog toga samo napomena da se sintetička bazna ulja (base stock) IV i V grupe (još uvek) proizvode iz nafte te se može reći da su to ipak samo više rafinisana bazna ulja. Sintetička su po kriterijumu da se dobijaju sintezom (a ne rafinacijom) koja kreće od sirovog benzina. Ovo važi makar za PAO i PIB (IV grupa) i sintetičke estre i poliglikole (V grupa).
    Dakle iole veće serije motornih (i drugih) maziva (ulja) se i dalje dobijaju iz nafte.
    "Prava" sintetička ulja se koriste u specijalne svrhe i za maloserijska ulja.
    A šta je pravo - sve je teže reći. Shell-ov GTL proces (Gas to liquid) je baš čista čistijata sinteza (Fiscer-Tropsch) a bazna ulja se vode kao III+ grupa baznih ulja.
    Još da napomenem da se kod automobilskih ulja (motornih) osim najčešće pominjanih PAO i estarskih sintetika koriste i naftenska bazna ulja (spadaju u V grupu).
    Ipak njihovo korišćenje je ograničeno. Uglavnom se kombinuju sa PAO base stock a udeo im ne prelazi 5 do 10% (ukupno u gotovom proizvodu).
    Verovatno ih najviše koristi Exxon-Mobil i uglavnom kao "začin". Naravno idu u Mobil 1 seriju ali ne i u sva ulja iz nje.
    Praktično su marginalna u smislu da se jako malo koriste. I za njih kao i svuda važi: sama po sebi nište ne znače!! Tek kombinacija base stock u baznom ulju (čest slučaj PAO-estarske sintetike ili PAO-estri-naftenska ulja kao i SHC uz PAO i/ili estarske sint.) i međuzavisnost sa korišćenim aditivima daju vrhunski kvalitet.

    ОдговориИзбриши