Ukupno pregledanih strana (Total Page Views)

недеља, 6. март 2011.

Four Seasons


Tema je: kada promeniti ulje? Ili koje je najbolje vreme za zamenu (motornog) ulja?

No pre toga samo da naglasim da će sledeći proizvođač ulja za menjače biti Shell.

Negde ću već u narednih mesec-dva udenuti Bardahl (možda uz Amsoil i Marly) u „full“ izdanju (motorna i menjačka ulja). Ovo zbog toga što sam na Honda klubu saznao da postoji i zvanični uvoznik ovih izvandrednih ulja, više namenjenih motociklistima i sportskim automobilima ali imaju i ulja za ’civilnu’ upotrebu.

Ovo još moram proveriti ali i da je sve tako ne mogu da obećam za manje od mesec dana.

Nekako mi se činilo aktuelnim (kako prolazi zima) pitanje da li da se (motorno) ulje menja čim dođe prolećna ravnodnevnica. Čak toliko da sam neke „važnije“ i možda i zanimljivije tekstove ostavio za sledeću nedelju.

Dakle, kada je idealno vreme za promenu ulja?

Sam tekst je inspirisan dolaskom proleća te sigurno najčešćim vremenskim periodom za zamenu ulja (prošla zima i sve poštasti sa njom).

Najuobičajenija vremena (i često preporučivana) su (nekako): rano proleće i pozna jesen.

Prvo je zaista ubedljivo „najzasnovanije“ jer mnogi ljudi malo koriste automobil zimi a znaju da kratka gradska, a zimska, vožnja jako degradira ulje a često su i iskusili pojavu „majoneza“. Ova pojava se manifestuje pojavom bele skrame (nalik beloj kafi, ali u obliku filma ili pene od nekoliko ml) na poklopcu („čepu“) za dolivanje ulja.

I zaista čak i kada je automobil relativno nov i dobro održavan a ulje (čak) relativno novo i kvalitetno, ova pojava je prilično česta kod „gradskih“ vozača. Taksisti su i pored gradske vožnje pošteđeni ovoga jer ne gase motor baš posle svake kraće vožnje a i ako rade često je ponovno startovanje motora, najčešće pre nego što se ulje potpuno ohladi.

Ovde se radi o malo kondenzata (vode) u ulju. Kratke relacije i stani-kreni režim vožnje u gradu jako doprinosi ovoj pojavi. Niže gradacije ulja i njegov viši opšti kvalitet smanjuju verovatnoću ove pojave (brže dostizanje radne ili makar iole više temperature ulja i/ili makar brža i bolja cirkulacija samog ulja na tako kratkim relacijama).

Baš zbog ove pojave jedan deo vozača (delom i opravdano) se odlučuje da menja ulje baš u ovom periodu (mart-maj, zavisno od vremenskih prilika).

Doduše argument drugih (i vrlo čest, bar do pre desetak godina) je da baš zbog ovoga (a posebno ako više koristite automobil zimi) treba ulje promeniti pred zimu. Dodatni argument je da će „sveže“ ulje pomoći da motor bolje podnese hladne jutarnje zimske startove i uopšte bolje odoli zimi.

Tako da nešto manji ali ipak veliki broj vozača (uz zamenu ili dolivanje antifriza i nameštanje zimskih guma) zamenu ulja upražnjava baš u ovom periodu (oktobar-novembar).

Samo da dodam da je tematika „majoneza“ malo više obrađena na:

http://www.mycity.rs/Servis-odrzavanje-i-gume/Motorna-ulja_9.html

(i stranicu pre i možda posle ove)

“Predzimska” argumentacija je pomalo zastarela i sve manje ima neku zasnovanost, dok ona prolećna (“postzimska”) još uvek ima nešto smisla.

Naravno u prilog oba vremenska perioda ide i argument da zaista ima malo toga u tome da je ulje dobro zameniti u periodu kada čak ni jutarnje temperature ne padaju ispod nule naročito ako vam je automobil na ulici. Automobil ćete koristiti i po gradu te je pojava kondenzata makar i u tragovima u početnom periodu veoma neopželjna.

I ako bi cepidlačili ovaj argument bi mogao da dogura i do toga da je još bolje da jutarnje temperature ne padaju ni ispod 10 do 15ºC što je pravi štihvort (šlagvort) za još jedan pogodan trenutak za zamenu ulja – LETO.

Osim akademskih prednosti zbog kondenzacije (makar i preteranih) ovaj period je pogodan i zbog činjenice da se automobil sigurno u tom periodu više koristi nego u drugim periodima godine. I još više zbog toga što se onda (obično) ide (kad se ide) na letovanje (godišnji odmor). Odlazak na more i put od preko 500km u jednom pravcu (za većinu “kontinentalaca”) je dobar povod da se jedelju ili dve pre toga ulje u motoru zameni.

I teorijski (a manje i praktično) se može reći da bi zima trebala da bude najnepogodniji (makar za nijansu) period za zamenu.

Zamena zimi može biti nezgodna i iz čisto praktičnih razloga. Na primer ako ulje menjate sami a nemate garažu (naročito bez kanala). Naravno i to se može prevazići zamenom u servisu što će vas koštati 5 do 10€.

Naravno mora se voditi računa i o pređenim kilometrima (mileage) i vremenskom periodu od zadnje zamene ulja.

Za zamenu ulja ima mnogo više razloga (i povoda) od samog klimatskog perioda (godišnjeg doba).

Koliko se sam autor uklapa u “idealne” periode zamene?

Zadnjih 5 puta, 3 puta je to bio letnji period (jun-avgust) a dva puta JANUAR.

I naravno ne žurite da brže-bolje zamenite ulje čim sneg “okopni”. Par nedelja gore-dole nije od krucijalnog značaja. April ili maj? Gotovo svejedno.

Za zamenu ulja zapravo nema idealnog vremenskog perioda koji je uslovljen godišnjim dobima.

Zato i stoji naslov ovog teksta – motorno ulje možete menjati tokom cele godine i nemojte se opterećivati nekim praktičnim prednostima prolećne zamene ulja.

9 коментара:

  1. Uz kašnjenje od 3 nedelje odgovorio sam i gosn Duletu. Naravno nije trebalo toliko dana (već minuta) za odgovor ali nisam ga ranije video.
    Radi se o MB 190 1.8 benz. (TNG) iz 1991.
    Pitanje je u temi:
    Motorna ulja po proizvođačima (najveći deo)
    iz aprila 2009. (nije čudo što nisam ranije video?).
    Još jednom se izvinjavam Duletu.
    Pozdrav!

    ОдговориИзбриши
  2. Анониман9. март 2011. 11:29

    lijep tekst, prije svega veliki pozdrav, odakle da počnem :).

    "Bela skrama" koju ste opisali neđe na početku,teksta, mislio sam da je to pojava vezana za miješanje ulja, ukoliko se pomijašaju ulja koja nijesu kompatibilna ako mogu tako da kažem desi se da se stvori bijela emulzija... E sad ovo iskustvo nikada nijesam imao i ne bih želio da ga iskusim s obzirom što mislim za sebe da sam solidan poznavalac motora sa unutrašnjim sagorijevanjem... Ukoliko vozim po gradu duži vremenski period dosta vodim računa o tome da mi motor postigne radnu temperaturu i izbjegavam da ga gasim često. Mislim da je ovakvom režimu eksploatacije doprinijela velika kilometraža koju sam prevalio a motor je u stanju kao da je prešao nekih 50 000 km. E sad što se tiče tih nepovoljnih kondezata u unutrašnjost motora, znam da su neki VW motori novije genreacje bili podložni tome, naime mali gradski automobili su imali problem sa jutarnjim paljenjem jer se vodeni kondezat stvarao u unutrašnjost motora i začepljavao kanale koji su bili zaduženi za tok ulja za rad boljeg podmazivanja, motori su blokirali i dolazilo je do lomnjenja uljnih kompresionih prstenova. E sad da li je problem bio u konstrukciji bloka motora, vrsti ulja koje je bilo korišćeno ili do vrste eksploatacije automobila ( gradske kratke relacije i hladni predijeli ). U razgovoru sa nekim prodavcima ulja u mojem gradu saznao sam da svako ulje ima svoj preiod "razrade" ne znam ako zante za dijagram kade ili kada dijagram, gdje je funkcija učestalosti otkaza postavljena u zavisnosti od vremena ekspolatacije, e sada nijesam siguran da li se može primjeniti i na ulja. Naime, saznao sam da svako ulje ima svoj vremenski period razrade nedje do 2000 km ( gdje ulje ne daje neke zavidne performanse) onda dolazi period gdje ulje daje najbolje performanse na neprekidnost filma i otpornost na smicanje (ako može tako da se kaže) i onda dolazi onaj period gdje ove karakteristike opadaju a to je nekih 2-3 hiljade km narodski rečeno pred zamjenu. Ukoliko sam u pravu volio bih da o ovome nešto napišete.

    Srdačan pozdrav!

    ОдговориИзбриши
  3. Samo pozdrav, za sada nemam dodatnih pitanja...

    ОдговориИзбриши
  4. Poštovani,
    Što se tiče "majoneza" link je dat u samoj temi (gore).
    To što ste čuli u vašem gradu je zapravo tačno.
    Šta više imam i (bar jedan koji se time direktno bavi) stručne (naučne) radove na tu temu. No ne može se tako (lako) uopštavati.
    Period "razrade" ulja zavisi od samog ulja i od motora u kome se isto nalazi (već imate hiljade kombinacija). Uglavnom nekih 20-tak% od intervala zamene je neko min. vreme razrade.
    Ovo je uslovljeno pre svega tzv. "time realising" vrstom aditiva (ima i na samom blogu o tome, ali i na CBC-u). Ne mogu sad naći ali pomognite se "search" opcijom na oba sajta.
    Nije to jedino ali je preovlađujuće i najlakše za objašnjenje.
    Zapravo u toku životog veka (ciklusa) jednog motornog (naročito, slično mada donekle drugačije ali ne potpuno i menjačkog) ulja se paralelno odvija nekoliko procesa od kojih neki deluju sinergijski a neki su suporstavljeni i poništavaju efekte onog drugog (drugih).
    Kako god: habanje je u početnoj fazi (po pređenom km) veće, kod ulja sa relativno više polimera viskoznosti (što nije samo do visk. gradacije ali uprošćeno jeste) npr. 0W-40, 5W-40, 5W-50 ili 10W-60 (zavisi i od ulja) dolazi do pada radne viskoznosti, često i na granicu viskozne kategorije ili čak padne i u manju (kod benzinaca, TNG malo ublažava pojavu, zapravo dosta). Kod dizela se ovo manje dešava.
    Zatim viskoznost ostaje približno na istom nivou gde stigne nakon dve, tri ili četiri hiljade km ili čak neznatno i raste (tu je i koeficijent trenja već pao mada nije minimalan) te je ulje u toj fazi zapravo i najkvalitetnije (uslovno rečeno). Pri kraju životnog veka ili po prekoračenju roka izmene viskoznost raste (kod dizela i nešto ranije i više zbog čađi), uglavnom zbog oksidacione degradacije baznog ulja (ali ne i jedino). Takođe i polimeri mogu da ili popuštaju ili da zapravo počnu više da zgušnjavaju ulje (ali ovo ne samo po sebi nego u kombinaciji sa prethodna dva i još nekih faktora) te njegova viskoznost raste.
    O ovome imate već tekst na blogu:
    http://motornaulja.blogspot.com/2010/01/super-mix.html
    Inače negde oko 3/4 (2/3 do 4/5) intervala izmene koeficijent trenja pada na najnižu vrednost (mada samo u najvećem broju slučajeva nije neko čvrsto pravilo) jer je ulje još u dobroj formi a "time realizing" aditivi ispunili svoje, ZDDP ili drugi Zn kompleksi (ili Mo kompleksi) se već delom raspao i stvorio staklast sloj koji štiti motor i smanjuje trenje.
    Što se tiče ponašanja ulja u prvim desetinama sati (par hiljada km) o tome ima dosta ali na raznim mestima.
    http://www.cbc.rs/forum/viewtopic.php?f=378&t=46718&start=25
    Tu su date negativne strane "svežih" ulja.
    Ali i razlozi zašto ulje ne treba preterano često menjati. Naravno uslovno jer zavisi i od uslova vožnje, vrste ulja, motora i sijaset drugih faktora.
    Naravno, isto tako je (i još gore) ne menjati ulje na vreme. Osim toga uglavnom pri zameni ulja ostane nekih 10% starog pa se "prelazni period" manje primećuje. Naravno još bolje je dobro iscediti ulje te da ne ostane ni toliko (5%) a i ponekad se može i isprati motor. Ne znači da motor nije zaštićen u prvih par hiljada km, naprotiv - radi se o malim finesama. Dakle možete i forsirati motor ali ne prečesto, predugo i bez razloga. Već posle nekih 1500km možete uzeti da je ulje spremno i za najveće napore. Racing ulja se "brže razrađuju" (par stotina km) ali i kraće traju (nekih 5000km u proseku).
    Pozdrav

    ОдговориИзбриши
  5. I malo da vas korigujem (a vi se nemojte ljutiti). Nemojte mešati neke pojmove i činjenice. Ulje najveću smicajnu otpornost i jačinu uljnog filma ima kada je sveže (novo). Jedino što obe osobine (naročito prvu, mada su one prilično vezane jedna za drugu) najbrže degradiraju u početku. Smicajna otpornost nakon par hiljada km samo nije mnogo manja nego kod novog ulja i posle dugi period gotovo da i ne opada nego je prilično stabilna. Jedino je zbir osobina možda ponajveći nakon par hiljada km (manji koef. trenja, malo čistiji motor i sl.).
    Dakle novo ulje nikako nije za podcenjivanje tako da razradu ulja treba shvatiti uslovno.
    Ulje, kad je novo, ima bazna ulja (ulje) u najboljem stanju i sadrži aditive u najvećoj koncentraciji (koja nadalje samo može da pada).
    Zapravo (iako nije šire dokazano i potrvđeno) ispada da je najbolje da se sa svežim uljem u početku voze duže relacije uz umereniju (ne i penzionersku) vožnju (makar prvih 1000km).
    Na pad smicajne otpornosti i radnog (i uopšte viskoziteta) jače utiče gradska vožnja (stani-kreni i bez postizanja radne temp. ulja) te su i pojave pada kvaliteta novog ulja jače izražene.
    Drugim rečima: gradska vožnja je loša uvek, ali je najlošija odmah po promeni ulja ili ako se interval zamene (za takav vid vožnje) prekorači. Ovo drugo je logično ali ni prvo nije nelogično.
    Mislim da sam "sunuo" (suknuo) ceo jedan mali tekst. I da je sasvim dovoljno, inače bi mogli letnji dan do podne.
    Pozdrav

    ОдговориИзбриши
  6. Nikola,
    Pozdrav! Nemam dodatnih odgovora :-)

    ОдговориИзбриши
  7. Анониман10. март 2011. 13:28

    Hvala na iscrpnom odgovoru.

    ОдговориИзбриши
  8. Ja bi dodao još jedan veliki uzrok degradcije ulja a to je prodor pogonskog goriva, posebno benzina u njega. Posebno je veliki procenat goriva, prolazi kroz sklop, klip, karike cilindar u gradskoj zimskoj vožnji, kada je prisutna i kondenzacija goriva po stublinama i slaba isparljivost goriva, ili kod vozila sa neispravnim sistemom ubrizgavanja goriva, karburatora ili svećica (sistema paljenja) . Dešava se da podigne nivo ulja i preko 0.5L (kod neispravnih vozila i znatno više). Veći deo ovoga goriva ispari i ponovo se vrati u komoru za sagorevanje, ali sa sobom povuče i određenu količinu ulja, koje masti usisnu granu, šteti katalizatoru, lamda sondama, itd. Iz ovoga razloga nikada ne preporučujem dolivanje ulja na max, posebno u zimskim uslovima.
    "Kajmačenje", stvaranje emulzije ulje - voda, se stvara delom i iz kondenza vodene pare iz vazduha, ali je često prisutna na starijim motorima, zbog prodora rashladne tečnosti u uljni prostor (glava motora, dihtung, hilzne... a u zimskim uslovima ulje je se "teško" rešava. Već sa prvim vrućinama i otvorenom vožnjom ona nestaje. Voda je najveći neprijatelj uljnih aditiva. Ponekad je dovoljna samo kap vode da degradira ulje u motoru.
    Svaki dobar vozač oseti "period prilagođavanja" novog ulja, koji je osetan bar 500km, kada su karakteristike motora osetno slabije. Zbog nedostataka novog ulja, pojedini motori su napravljeni da u njima uvek ostane određena količina starog ulja (nekad i do 0.5l) a zabranjuje se ispiranje motora.
    Zbog prodora goriva i čađi, pojedinim motorima i raste nivo ulja. Zato postoji veliki broj motora koji "ne troše" ulje, zato što potrošeno zameni čađ i gorivo. Ovo zaista mnogi ne razumeju.
    Naravno, zbog svega navedenog, proleće je pravo vreme za zamenu motornog ulja. Hvala na lepoj temi.
    Pozdrav, Mange.

    ОдговориИзбриши
  9. Hvala na dopuni g. Mange.
    Prilično ste dobro prikazali situaciju sa starijim automobilima (motorima).
    Tekst je naravno računao samo na ispravne i dobro podešene motore. Čak i kod njih je prolećni period jedno od boljih rešenja za zamenu ulja no to nije tako obavezujuće.
    Kod starijih ima više razloga za zamenu u proleće i/ili jesen (ako se auto dosta koristi zimi).
    Razeređenje gorivom (fuel dilution) je jako opasna pojava i pominjana je par puta. Može se pojaviti (u manjoj meri) i kod ispravnih i novijih motora ukoliko se motor forsira (sportska, oštra vožnja) ili u znatnoj meri kod starijih i manje ispravnih motora.
    Voda u ulju nikako nije dobra stvar. Rekli ste kap vode no to je uslovno. Dozvoljena količina vode u ulju je 0,2% (motorna ulja) a kod hidrauličnih 0,1%. To znači nekih 8ml u prosečnom automobilu. Nije baš kap ali jeste izuzetno mala količina, taman da taj deo vašeg komentara ostane kao opomena i u širem značenju tačan.
    Inače, granične vrednosti za razblaženjem gorivom su 5% za dizel mašine i SAE 30 (do 30) ulja ali se češće pominje 2% kao granica. U svakom slučaju treba obratiti pažnju na tip goriva i vrstu motora koja se koristi. Za benzince bi možda tek 1% bilo nešto što je za tolerisanje. Znači tek 50 do 100ml ili 200-250ml uslovno. Ne tako velika količina koja se često neprimetno nakupi. Srećom, može se detektovati čak i čulom mirisa. Doduše nije baš pouzdano ali svaka sumnja treba da se ispita.
    Svaka pojava "majoneza" opominje da se proveri da nije došlo do prodora antifriza u ulje. O tome sam već pisao na mycity forumu.
    I naravno slična pojava se (teorijski) može javiti i u slučaju totalne nekompatiblilnosti ulja koja se mešaju i/ili lošeg kvaliteta istog. Pošto ima već dva teksta o tome samo da podsetim: sva ulja API SH pa na gore RENOMIRANIH proizvođača se mogu mešati. Castrol i Liqui Moly naglašavaju da se i (neka, skoro sva) API SG ulja takođe mogu mešati sa npr. SL no uvek je bolje ne preterivati pa uzeti da se tek SJ do SM mogu međusobno mešati, najbolje istog proizvođača ali i različitih ukoliko se radi o vodećim proizvođačima (TOP 10 recimo ali i šire).
    Predsnost korišćenja TNG-a je i zbog praktično nepostojanja pojave fuel dilution ili suzbijanje u meri da ista pojava nije kritična kao kod tečnih goriva i to više u slučaju kvara na sistemu i ekstremno loše podešenog uz paljenje na velikom mrazu (praktično korišćenje TNG-a kao tečnog goriva).
    Još jednom hvala za komentar!

    ОдговориИзбриши